Svaki mozak se mijenja s godinama, a mentalna se funkcija mijenja zajedno s njim. Mentalni pad je uobičajen i to je jedna od lošijih posljedica starenja. Ali kognitivno oštećenje nije neizbježno.

Stimulisanje mozak

Kroz istraživanja na miševima, ali i ljudima, naučnici su otkrili da moždane aktivnosti potiču nove veze između nervnim ćelijama i mogu čak pomoći mozgu da stvori nove ćelije, razvija neurološku ‘plastičnost’ i izgradi funkcionalnu rezervu koja osigurava zaštitu protiv budućeg gubitka ćelija.

Svaka mentalno stimulativna aktivnost trebala bi nam pomoći u izgradnji mozga. Čitajte, pohađajte kurseve, pokušajte s ‘mentalnom gimnastikom’, poput rješavanja zagonetki s riječima ili matematičkim problemima. Eksperimentišite sa stvarima koje zahtijevaju ručnu spretnost i mentalne napore, poput crtanja, slikanja i drugih zanata.

Bavite se fizičkim aktivnostima

Istraživanja pokazuju da upotreba mišića pomaže i vašem umu. Redovnim vježbanjem povećava se broj sitnih krvnih sudova koje dovode krv bogatu kiseonikom u područje mozga odgovorno za misli. Vježba takođe podstiče razvoj novih nervnih ćelija i povećava veze između moždanih ćelija, sinapsi. To rezultira efikasnijim, plastičnijim i adaptivnijim mozgovima, što znači bolje rezultate kod starenja. Vježba snižava krvni pritisak, poboljšava nivo holesterola, pomaže u ravnoteži šećera u krvi i smanjuje mentalni stres, a sve to može pomoći vašem mozgu, kao i vašem srcu.

Poboljšajte svoju ishranu!

Dobra ishrana može pomoći vašem umu, kao i vašem tijelu. Na primjer, ljudi koji upražnjavaju mediteransku dijetu koja naglašava voće, povrće, ribu, orašaste plodove, maslinovo ulje i biljne izvore proteina manje su skloni demenciji i kognitivnim oštećenjima.

Poboljšajte krvni pritisak

Visoki krvni pritisak u srednjoj životnoj dobi povećava rizik od kognitivnog pada u starosti. Promijenite način života kako biste održali pritisak što nižim. Redovno vježbajte, ograničite alkohol na dva pića dnevno, smanjite stres, jedite pravilno i idite da spavate na vrijeme.

Snizite šećer u krvi

Dijabetes je važan faktor rizika za demenciju. Možete spriječiti dijabetes pravilnom ishranom i održavanjem linije. Ali ako vam nakon svega šećer u krvi ostane visok, obavezno posjetite ljekara.

Snizite loš holesterol

Visok nivo LDL (‘lošeg’) holesterola povezana je s povećanim rizikom od demencije. Dijeta, vježbanje, kontrola tjelesne težine i izbjegavanje duvana znatno će poboljšati nivo holesterola. Ali ako vam treba dodatna pomoć, obratite se ljekaru.

Razmislite o malim dozama aspirina

Neke studije sugerišu da aspirin u malim dozama može smanjiti rizik od demencije, posebno vaskularne demencije. Raspitajte se kod svog ljekara ako ste kandidat.

Izbjegavajte duvan

Jednostavno, izbjegavajte duvan u svim njegovim oblicima.

Ne zloupotrebljavajte alkohol

Prekomjerno pijenje glavni je faktor rizika za demenciju. Ako baš morate piti, ograničite se na dva pića dnevno.

Pazite na svoje emocije

Tjeskobni, depresivni, uspavani ili iscrpljeni ljudi postižu loše rezultate na testovima kognitivnih funkcija. Loši rezultati ne moraju nužno predvidjeti povećani rizik kognitivnog pada u starosti, ali dobro mentalno zdravlje i miran san sigurno su važni ciljevi.

Čuvajte glavu!

Umjerene do teške povrede glave, čak i bez dijagnosticiranog potresa mozga, povećavaju rizik od kognitivnih oštećenja.

Upoznajte ljude i održavajte kontakte

Jake socijalne veze povezane su s manjim rizikom od demencije, kao i nižim krvnim pritiskom i dužim životnim vijekom.