Psovanje (ni)je poželjno?

by | jun 8, 2020 | Svaštara | 0 comments

Dok razgovaramo, psovke mogu da pojačaju poentu i snagu argumenata. Recimo, ukoliko završimo rečenicu psovkom, ona djeluje ubjedljivije i otkriva da zaista mislimo ono što kažemo, plus smo veoma strastveni po tom pitanju.

Uz to, makar sudeći po nekim naučnicima, psovanje povećava energiju i ublažava duševni bol.

Opscene riječi bez kojih ne možemo zamisliti svakodnevni život nisu nastale nedavno, već njihovo korenje seže duboko u istoriju. Čitav niz prostih riječi opisuje aktivnosti koje su potpuno normalne, ali koje se rade iza zatvorenih vrata. Kada se o njima i samo priča pred drugima, to radnje čini neprikladnim.

Kako psujemo?

Neurolog Stiven Pinker u svojoj knjizi The Stuff of Though: Languange as a window Into Human Nature otkriva pet načina za psovanje: opisno psovanje, empatično, uvredljivo, idiomatsko i katarzično.

Psovanje oslobađa veliki dio stresa, dodaje njegov kolega profesor Ričard Stivens, psiholog s Univerziteta Keele. Dok izgovaramo psovku, naša tijela pojačano luče adrenalin, srce snažnije lupa i to je upravo ono što nam pomaže da pobijedimo u nekoj polemici.

Kod mnogih psovanje pomaže da budu otporniji na bol, ali to naučnici povezuju s time kakvog je pojedinac temperamenta.

Međutim, kao i druge navike, utiče na povratne centre u tijelu. Ljudi koji svakodnevno psuju, ne osjećaju toliko zadovoljstvo i pozitivan uticaj na organizam koliko oni koji se tek ponekad, kada situacija to zahtijeva, sočnije izraze. (Izvor: menshealth.rs)

0 Comments

Submit a Comment