Na to upozorava Julianne Holt-Lunstad, profesorica psihologije i neuronauke na Brigham Young univerzitetu u SAD, prenosi Index.hr.

“Ljudi koji su više socijalno povezani pokazuju manje upala, a oni koji su više izolovani imaju češći slučaj hroničnih upala. Takođe, imamo dokaze koji izolovanost povezuju s problemima krvnog pritiska, broja otkucaja srca, nivoom hormona stresa, pa čak i ćelijskih gena starenja”, rekla je Hold-Lunstad.

Njeno istraživanje temelji se na podacima diljem svijeta poslednjih nekoliko godina s ciljem zaključivanja šta godine socijalne izolacije mogu učiniti tijelu zavisno od psihološkog stanja.

“Svaki od sljedećih činioca može dovesti do prerane smrti. Usamljenost diže rizik od rane smrti 26%, socijalna izolacija 29%, a ako živite sami rizik od rane smrti se povećava 32%.”

Ovdje je riječ o slučaju da je osoba izolovana duže vrijeme, ali nekoliko nedjelja izolacije ne bi trebalo najčešće da dovede do fizičkih problema. No izolovani bi svejedno mogli osjetiti uticaj samoizolacije, objašnjava Holt-Lunstad.

“Imamo dokaze da i kratki periodi izolacije dovode do efekta na naše stanje, ali primjera radi efekat će biti drugačiji ako imate akutne probleme s krvnim pritiskom ili hroničnih problema. Akutni bolesnici ne bi trebali imati dugotrajne posljedice. Uz to, neizvjesnost onoga što se događa u svijetu će imati drugačiji uticaj na svako tijelo”, kaže  Holt-Lunstad.

S time se slaže i Dhruv Khullar, ljekar i istraživač na Weill Cornell Medicineu u Njujorku. On dodaje da kratki periodi izolacije mogu uzrokovati anksioznost i depresiju nakon nekoliko dana.

“Evoluirali smo u društvena bića. Zavisimo od interakcije s drugim ljudima, o čemu govori i istorija ljudi koji su se uvijek kretali u grupama. Kada ostajemo bez toga, imamo veliku prazninu u životu. Tehnologija je opcija, ali nije savršena, razgovor licem u lice i druženje je ono što nam je usađeno kroz generacije. Ipak, postoje neke prednosti, razgovor putem telefona je bolji od poruke, videorazgovor je bolji od razgovora posredstvom telefona.”

Khullar stavlja veliki naglasak na odnose sa starijima, najugroženiju grupama u pandemiji koronavirusa.

“Uradimo sve da ostanemo u kontaktu s njima kako bismo provjerili da je sve u redu. Tako razumiju da su i dalje povezani s ljudima koji žele znati kako im je”, prenosi Index.hr.