U analizi su korišćeni podaci iz 11 satelitskih misija, a Gardijan je opisuje kao najpotpuniju do sada. Kako se dalje navodi, ledene kape su do prije tridesetak godina bile stabilne jer ove formacije sporo reaguju na globalno zagrijavanje.

Međutim, u periodu od 1992. do 2017. godine na njima se istopilo oko 6,4 triliona leda što je dovoljno da globalni nivo mora poraste 17,8 milimetara, a porast nivoa mora je jedna od najštetnijih dugoročnih posljedica klimatskih promjena.

Danas je gubitak leda na Grenlandu i Antarktiku zaslužan za trećinu porasta globalnog nivoa mora. Prema IPCC izvještaju, nivo mora će do 2100. godine porasti 53 centimetra, ali nova analiza pokazuje da bi u slučaju da se sadašnji trendovi nastave nivo mora mogao da poraste dodatnih 17 centimetara. Profesor Endrju Šepard sa Univerziteta u Lidsu za Gardijan objašnjava da to znači da će 400 miliona ljudi, odnosno 40 miliona više nego što se ranije pretpostavljalo, biti izloženo velikim poplavama.

Nova analiza predviđa da će rekord u topljenju ledenih kapa kada se obrade svi podaci, oboriti 2019. godina, dok je do sada rekordna bila 2010. godina.

Istraživanja pokazuju da je gotovo sav gubitak leda na Antarktiku i polovina gubitka na Grenlandu posledica zagrevanja okeana, dok druga polovina leda na Grenlandu nestaje zbog topljenja površine leda usljed povećane temperature vazduha, prenosi klima101.rs.