Fali pokretačke energije i umjetničkog bunta

Objavljeno: 26.02.2020, 13:43h

Alternativna umjetnička scena u Crnoj Gori, nekad i sad – počeci značajniji od nastavka.

“Alternativna umjetnička scena je u zastoju, što je jako čudno, s obzirom na stepen razvijenosti alternative prije 30 i više godina. Nedostaje energije i samopouzdanja za odstupanje od jednoumlja, jer mladi teže da budu na državnim jaslama”.

Tako u razgovoru za PCNEN ocjenjuje filmski reditelj Branko Baletić, koji kao veliki problem navodi i centralizovani način finansiranja gradskih kulturnih institucija, kao i opredjeljivanje finansijske pomoći autorima nezavisnih projekata.

Branko Baletić

“Nevjerovatno je da kulturne ustanove kao što su Gradsko pozorište i KIC ‘Budo Tomović’ nemaju svoj račun. Za odvijanje bilo koje djelatnosti treba poslati dopis sektoru finansija Glavnog grada, pa čekati odobrenje, čak i kada je u pitanju osnovni potrošni materijal, a da ne govorimo o drugim stvarima. To je i bio jedan od razloga zašto sam napustio mjesto direktora KIC-a, nakon četiri godine”, kaže Baletić.

No, i pored otežavajućih društveno-političkih faktora, Baletić ukazuje na to da su mladi umjetnici, ipak, najodgovorniji za energetski ”tajm out” i nedostatak smjelosti za nastupe van uobičajenih tokova.

“Mnogi naši mladi, jako talentovani glumci, kada završe akademiju ne pokušavaju da se izbore – igrajući po trgovima, već jednostavno čekaju poziv za angažman u CNP- u ili u Gradskom pozorištu. Ne morate čak ni završiti umjetničku školu da biste se bavili nekim vidom alternativne umjetnosti, ali morate imati tu pokretačku energiju. Najveća odgovornost na mladima je da svoj bunt pretoče u kreaciju”, naglašava Baletić.

Najsvjetliji primjer na crnogorskoj alternativnoj umjetničkoj sceni je multimedijalna organizacija sa Cetinja “The books of knjige“. Od početka devedesetih do danas, oni u kontinuitetu stvaraju, njegujući, kako sami kažu, apolitično – humoristički duh, kritičko mišljenje i nezavisnost u radu. Njihov 30-godišnji “staž” obilježile su brojne TV i radio emisije, muzičke numere, reklame za projekte, a igranim filmom “Slučajevi pravde” stekli su popularnost i u regionu. Najskorije ostvarenje ‘Buksovaca’ je serija “Svi ćemo se jednog dana kopat u Evropu”.

I u filmu i u seriji zapažene uloge ima nekadašnji frontmen grupe “Mozak eliminator“ Sejdo Alijaj, a sve je dostupno na njihovom youtube kanalu.

“Ako neko presluša sve naše radio emisije, može zaključiti da se radi o jednoj te istoj emisiji, jer se godinama ništa ne mijenja”, znaju često da kažu u svojoj emisiji na radiju Antena M, aludirajući na kolotečinu crnogorske društveno- političke svakodnevice.

Ipak, zahvaljujući pojedinim kreativnim inicijativama, nazire se izlazak iz skoro hipnotišuće stvarnosti kojom dominiraju političke čarke i previranja, kojima je podređen život običnog čovjeka.

Scena iz predstave ‘Sobe’

Alternativna pozorišna scena doživjela je posebno osvježenje prije dvije godine izvođenjem predstave “Sobe” u nezavisnoj produkciji teatra  “Prazan prostor”, koji je, uz podršku studenata, osnovao reditelj i profesor Petar Pejaković.

Ovaj pozorišni komad, rađen po tekstu Ilije Đurovića i u režiji Mirka Radonjića, priča je o odrastanju mladića iz podgoričkog predgrađa, ali i “oda Podgorici i postavljena na marginu”. Prošle godine ’Sobe’ su bile dio selekcije obnovljenog FIAT-a, a izvedena je i u okviru Bijenala crnogorskog teatra.

Mirko Radonjić

“ Predstava je privukla publiku željnu svježeg pozorišnog izraza. Od premijere u septembru 2018. godine do danas imala je 15 izvođenja. Još važnije, predstava se igra u prizemlju kuće u ul. Sava Lubarde u Staroj Varoši, gdje NVO Prazan prostor funkcioniše kao podstanar. Tako je Podgorica dobila jedan alternativni teatarski prostor, kakav mu je već dugo bio potreban”, kaže reditelj Mirko Radonjić.

Govoreći o izazovima nezavisne pozorišne produkcije, gdje stvari diktira novac, prostorni kapaciteti i tehnikalije, mladi reditelj posebno se fokusira na učesnike alternativnih projekata, od čije vizije i misije u biti sve zavisi. Budućnost alternativnog teatra, smatra on, i dalje je krajnje neizvjesna, jer smo “opet na početku, umjesto da pratimo kontinuitet”.

“Ironično ili ne, ispada da je Titograd 80-ih godina prošlog vijeka bio više u žiži zbivanja i pratio aktuelne pozorišne trendove od današnje Podgorice. Naći saradnike koji su voljni da se vrate u nultu brzinu, da zaustavimo malo trenutak i u njemu se suočimo sa sobom i sopstvenim nedovoljnostima, kako bismo adekvatno odgovorili na pitanja koja aktuelni društveni trenutak od nas traži, a uprkos poteškoćama koje sa sobom nosi opstanak u svijetu liberalnog kapitalizma, najveći je izazov. Stoga pozivam sve pozorišne stvaraoce kojima se čini da se njihova vizija poklapa sa našom, da nam se obrate: ‘Prazan prostor’ je spreman da punim kapacitetima stane iza svake smislene ideje”, poručuje Radonjić.

Miško Đukić

Odajući priznanje utemeljivačima alternativnog teatarskog izraza u Crnoj Gori, rediteljima Slobodanu Milatoviću i Živku Nikoliću, publicista i urednik nekadašnjeg radija Free Montenegro Miško Đukić podsjeća na to da je ekipa okupljena oko predstava  ‘Godo je doša’, ‘Hajde da se igramo apsurda’ i drugih nastavila priču pozorišnih ekperimenata u tadašnjem Titogradu.

“Danas popularna televizijska serija ‘Đekna’ bila je jedna od predstava u DODEST- u (Dramski omladine – dramska ekperimentalna scena Titograd), sceni na kojoj je, zahvaljujući reditelju Slobodanu Milatoviću,  utemeljen alternativni pozoršni izraz u Crnoj Gori Zahvaljujući Milatoviću, kasnih osamdesetih, ulice gradova bile su preplavljene gostima FIAT- a, umjetnicima sa raznih strana svijeta”, sjeća se Đukić.

 

Đukić podsjeća i na začetnike panka – ,,skupinu koju niko nije shvatao ozbiljno“ – Šurde. Mnogo godina kasnije, kaže on, ispostavilo se da je njihov film „Poslednje cikvanje“ bio ispred vremena. Takođe, ističe i rad grupe „Mozak eliminator“ i album „Pokret otpora“ sa pjesmama: „Mafijaš“, „Dobar dan čika Slobo“,  „Barikade“, „Moja mala stjuardesa“ i druge.

Komentarišući trenutnu alternativnu umjetničku scenu, Đukić ne skriva nezadovoljstvo.

“Današnja scena je živi kreč. To su samo razbacani fragmenti slike koja se ne mijenja. Sva je prilika da je mnoge progutala crna rupa,  jer su se prodali – 90 odsto kulturno umjetničke scene je dio besmisla o kojem ne želim da svjedočim”, kaže Đukić.

Ipak stižu i neke dobre vijesti za mlade alternativce. Ovoga puta riječ je o muzičarima.

NVO Stivi music je predstavila, krajem janura, projekat “Jačanje alternativne kulturne scene kroz podsticanje slobodnog izražavanja nezavisnih umjetnika”. Riječ je o projektu koji ima za cilj da umjetnike iz andergraunda predstavi široj javnosti, pružajući im podršku kakvu zaslužuju.

“Misija NVO Stivi music je afirmacija mladih autora muzike kroz naš studio, ali i svih drugih alternativnih stvaraoca. Planiramo da oformimo i izdavačku kuću. Ima jako puno bendova, što nas raduje. Međutim, vječiti problem alternative je loša medijska zastupljenost. Tu je prednost data jednom uskom krugu, jednih te istih, a podršku treba dati svima jednako. Svojim aktivnostima uticaćemo na medije da daju više prostora domaćim autorima. U tom cilju, organizovaćemo i panel diskusiju sa članovima alternativnih bendova, kako bi definisali dalje konkretne aktivnosti“, kaže za PCNEN Ivan Ivanović iz NVO Stivi music.

Ivanović je takođe muzičar, multiinstrumentalista i dipl. ing. zvuka, koji se prvi put na alternativnoj sceni pojavio sa bendom VIS ‘Gorenje’. Danas je bubnjar džez sastava MP-trio, a svira i gitaru u autorskim bendovima Bubnjivi & Psi.

On je pozvao sve zainteresovane da se prijave za centralni događaj “Open mic“ /otvoreni mikrofon, 21. aprila u KIC-u na sceni DODEST-a.

“Najviše bi nas radovalo da se prijave srednjoškolci sa svojim pjesmama. Da ih odsviraju, otpjevaju, recituju, bilo šta. Tokom centralnog događaja ‘Open mic’, biće postavljena bina sa instrumentima, za mlade koji nemaju prostora za svirke. Pozivam sve da se na vrijeme prijave, jer ćemo vršiti selekciju. Događaj će pokazati koliko su mladi spremni i zainteresovani da se pokrenu i stvarno nešto urade. To je test za sve nas“, kaže Ivanović.

Irena ČEJOVIĆ

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply