Postoji recept za sklad i unutrašnje blagostanje, a rezultati naučnih istraživanja to potvrđuju, prenosi Femina, a mi posuđujemo.

Od čega zavisi sreća

Pokazalo se da osjećaj sreće samo 10% zavisi od spoljašnjih faktora: uslova života, novca, obrazovanja itd. Siromašni seljak se subjektivno može osjećati bolje, od bankara koji zarađuje više od 200.000 dolara godišnje.

Još 40% je genetska predispozicija. Postoje ljudi sa dobrim lučenjem neurotransmitera: njihov nervni sistem izdašno proizvodi hormone sreće (endorfine, serotonin, dopamin i oksitocin) bez obzira na životne okolnosti. Takvi ljudi se brzo oporavljaju od nedaća i gubitaka, jer ih njihova biohemija vraća u ravnotežu. Drugi pate čak i dok sjede za prazničnim stolom na sopstvenom rođendanu, okruženi gostima i poklonima.

I na kraju, preostalih 50% su naši sopstveni postupci: koje ciljeve sebi postavljamo, kakve odnose gradimo s ljudima. Upravo na tih 50% možemo da utičemo, a tu je važno da ne osujetimo sebe.

Šta treba učiniti da bismo postali srećni?

Kupite slobodno vrijeme

Istraživanja pokazuju da angažovanje profesionalaca koji obavljaju kućne poslove čini da ljudi postanu zadovoljniji sopstvenim životom. Saznajte koliko košta čišćenje stana, kuvanje ili da neko umjesto vas vodi dijete na trening. Možda možete da to sebi dozvolite, a zauzvrat ćete dobiti nekoliko sati neprocjenjivog odmora.

Družite se i pomažite drugima

Još jedan važan pokazatelj sreće je koliko vremena provodite sa drugim ljudima, posebno sa onima koji su vam dragi. Istraživanja su pokazala da su se čak i zatvorene osobe bolje osjećale kada su počele da se više druže. Tokom eksperimenta su dovođeni u situacije da razgovaraju sa nepoznatim ljudima. U početku su mislili da će im biti neprijatno, a pokazalo se kao blagotvorno iskustvo. Prema drugom istraživanju, oni koji brinu o drugima, bave se volontiranjem i dobrotvornim radom, srećniji su od onih koji misle samo na sebe.

Donosite hrabre odluke

Profesor Lori Santos sa univerziteta Jejl kaže da često izbjegavamo promjene da bismo se zaštitili od raznih složenih situacija: ostajemo u lošem braku jer bi razvod donio komplikacije ili se ne odlučujemo da napustimo dosadan posao, iz straha da ne ostanemo bez stalnih prihoda. Istraživanja, međutim, pokazuju da ljudi imaju sklonost da preuveličavaju snagu i trajanje svojih emotivnih reakcija na negativne događaje (to se naziva afektivnim predviđanjem). U praksi, svi se mi uspješno nosimo s teškoćama: i sa razvodom i traženjem drugog posla. Mnogo smo izdržljiviji nego što mislimo i to moramo uzeti u obzir pri donošenju odluka.

Meditirajte

Većina ljudi se sjeća samo dobrih događaja iz prošlosti, zanemarujući loše, a takođe vjeruje da će budućnost biti bolja od sadašnjosti. Posljedica toga je da se ne koncentrišemo na sadašnji trenutak i tako propustimo da ga proživimo u potpunosti. Istraživanja pokazuju da meditacija pomaže da naučimo da budemo obazriviji i svjesniji i podiže nivo sreće.

Birajte posao prema želji, a ne plati

Dokazano je da srećni ljudi bolje rade. I obrnuto, posao koji volite, koji vas ispunjava i daje vam osjećaj uspješnosti – čini vas srećnim. Osnivač pozitivne psihologije, Martin Seligman smatra da kad odaberete posao koji maksimalno otkriva vaše sposobnosti – uživaćete svaki dan. Zagovornici pozitivne psihologije ovo nazivaju stanjem protoka, u kome postižete potpuno stapanje sa svojim poslom – utapate se u njemu, ne misleći ni na vrijeme, ni na sebe, tako da umjesto umora stalno dobijate novu energiju.

Održavajte svoj mikrobiom

Bakterije koje žive u nama predstavljaju moćnu silu, koja može da značajno utiče na naše raspoloženje i emotivno stanje. Prema istraživanjima, na mikrobiom (skup bakterija koje žive u tijelu) pozitivno utiču: povrće, voće i u umjerenim količinama crna čokolada i kafa, što doprinosi osjećaju sreće.

Pazite na svoje držanje

Norveški istraživači smatraju da postoji veza između upravnog držanja kičme i osjećanja sreće. Proučavali su kako vježbe pravilnog držanja tijela utiču na ljude u depresiji. Onima koji su radili vježbe, raspoloženje se poboljšalo i krajem dana su se osjećali manje umorni, a istovremeno i srećniji.

Obratite se psihoterapeutu

Čak i ako imate puno prijatelja i veliku porodicu, možda niste spremni da im pričate o svojim skrivenim strahovima, a oni da vas saslušaju bez primjedbi, savjeta ili jedva čekajući da se raspričaju. Psihoterapeut Anastasija Rubcova tvrdi: osjećaj da nas vide i čuju najvažnija je komponenta sreće. A terapeut je neko ko tu može da pomogne. Može li nas psihoterapija naučiti kako da izvučemo iz sebe ta prodorna, radosna iskustva, koja nazivamo srećom? Ne, ali značajno poboljšava opšte stanje. Pogotovo kad tome dodate sport, zdrav san i dobre prijatelje. A u dobrim okolnostima, začas će sinuti iskra sreće.