Ðukanović u Ženevi: Crna Gora se suočava sa udarima iznutra i spolja

Objavljeno: 24.02.2020, 11:43h

Jednako tako, ukazujemo koliko je opasno prenebregavati realnost, igrati se osjećanjima vjernika i biti objekat ili oruđe u realizaciji opasnih velikodržavnih projekata, što bi sve zajedno trebalo da nas zabrinjava

Zbog usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti Crna Gora se suočava sa višestrukim udarima iznutra i spolja, kroz otvorenu spregu Crkve s nacionalističkim vansistemskim djelovanjem, izjavio je danas predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na 43. sesiji Savjeta za ljudska prava u Ženevi.

U obraćanju, Ðukanović tvrdi da su ta djelovanja usmjerena na urušavanje pravnog poretka i negiranje građanskog i multietničkog karaktera crnogorske države, što bi, u krajnjem, značilo povratak na srednjovjekovni sistem u kojem je Crkva bila iznad države i građana.

Uz tvrdnje da je riječ o Zakonu, kojim se, kako kaže, na liberalan način, u skladu sa najsavremenijim legislativnim standardima, učvršćuje sloboda vjeroispovijesti, uređuje pravni položaj vjerskih zajednica i garantuje ustavni princip odvojenosti Crkve od države, Ðukanović je rekao da je postupak izrade tog zakonskog akta trajao pet ogidna.

Tvrdi i da je tokom tog perioda sprovedeninkluzivan dijalog sa svim zainteresovanim stranama, uključujući sve vjerske zajednice u Crnoj Gori i relevantne međunarodne organizacije.

U prvom redu je naveo Venecijansku komisiju za čije preporuke je rekao da su u potpunosti prihvaćene. Rekao je i da je tim zakonom zamijenjen do tada važeći iz 1977. godine, iz perioda komunističke Jugoslavije.

“Međutim, već u pripremi, a posebno nakon njegovog usvajanja Crna Gora se suočila sa optužbama od samo jedne vjerske zajednice, i sa brutalnom medijskom kampanjom dominantno iz bližeg okruženja, s veštim manipulacijama i pokušajima da se država optuži da namjerava da otima crkvenu imovinu i mijenja njihovu viševjekovnu namjenu”, naveo je šef crnogorske države.

Uz to, dodao je, u međunarodnim forumima, uključujući i ovaj dom, mogle su se čuti optužbe da Crna Gora sprovodi politiku diskriminacije i krši vjerske slobode.

“Naravno, sve ovo ima svoju tipično balkansku predistoriju, o čemu nažalost nemam vremena da vas upoznam”, rekao je Ðukanović, koji je u Savjetu za ljudska prava ustvrdio da je usvajanjem pomenutog zakona Crna Gora potvrdila da je građanska država, multietnička demokratija i društvo koje želi da kroz reforme i modernizaciju bude sastavni dio savremene evropske civilizacije.

“Međutim, stabilnost naše zemlje nije ugrožena. Crna Gora će, kao i 2006. kada je demokratskim referendumom, što nije baš uobičajeno na Balkanu, obnovila državu, i ovo unutrašnje pitanje riješiti na miran način, i tako odbraniti koncept u kojem svi građani, i sve vjerske zajednice, imaju ista prava i ravnopravan položaj”, rekao je Ðukanović, navodi se, između ostalog, piše u saopštenju objavljenom na sajtu predsjednika.

Smatra da time Crna Gora čini dobro ne samo za sebe i svoje građane, već šire potvrđuje da je koncept građanske, multietničke demokratije na Zapadnom Balkanu moguć i održiv; da je jedini garant stabilnosti ovog ranjivog regiona.

“Jednako tako, ukazujemo koliko je opasno prenebregavati realnost, igrati se osjećanjima vjernika i biti objekat ili oruđe u realizaciji opasnih velikodržavnih projekata, što bi sve zajedno trebalo da nas zabrinjava”, naveo je crnogorski predsjednik.

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply