Na konferenciji koju je organizirala novinarska organizacija FPA on je kazao da je osnivač Vikiliksa “politički zatvorenik”.

“To je krajnje politički slučaj. Bio je to politički slučaj i 2010. godine, kada je američka vlada htjela srušiti Vikiliks. Bio je to politički proces i kada su ljudi tražili ubistvo Asanža”, rekao je Hrafnson.

On je dodao da njegove tvrdnje o politički montiranom procesu protiv Asanža potvrđuje i to što je bivši šef američke Centralne obavještajne agencije (CIA) i sadašnji šef američke diplomatije  Pompeo optužio Vikiliks da je “nevladina neprijateljska obavještajna služba”.

U međuvremenu je i američki potpredsjednik Pens dva puta išao u Ekvador i čelnicima te zemlje nudio otpis duga od 10 milijardi dolara za sporazum koji bi omogućio ekstradiciju Asanža u SAD.

“Stalno ponavljam da je Asanž politički zatvorenik”, kazao je Hrafnson i dodao da ga ne bi brinulo da se radi o klasičnom sudskom postupku, ali da se brine jer je to politički proces, u kojem je na meti i budućnost novinarstva, a ne samo Asanž, koji bi mogao biti osuđen na 175 godina zatvora ako bude izručen.

Hrafnson je zaključio da je proces protiv Asanža najveći napad na novinarstvo u svijetu.

On tvrdi da bi izručenje Asanža SAD moglo sjutra omogućiti da svaki novinar bude izručen u zemlje čijim liderima se ne svidi njegovo izvještavanje i pisanje.

Poslanici u australiskom parlamentu Endrju Vilki i Džordž Kristensen su takođe upozorili da bi izručenje Asanža u SAD predstavljalo veoma opasan presedan.

“Veliki sam poštovalac američkog predsjednika Donalda Trsmpa i britanskog premijera Borisa Džonsonaa, ali važnija mi je sloboda mišljenja i govora od obojice”, poručio je Kristensen.

Ročište o izručenju Asanža na britanskom sudu bi trebalo početi naredne sedmice, a riječ je o jednom od najvećih slučajeva te vrste u Velikoj Britaniji.

Britanski sud je odbacio zahtjev advokata osnivača Vikiliksa o prolongiranju saslušanja o njegovom izručenju.

Assangeovi advokati zatražili su odgodu saslušanja za tri mjeseca, što je odbio prvostepeni sud.

Advokati su dodatni rok tražili za pripremu odbrane, uz obrazloženje da je riječ o veoma kompleksnom i obimnom slučaju.

SAD, između ostalog, Asanža optužuje za kršenje zakona o špijunaži iz 1917. godine.

Asange je u 2012. godine zatražio azil u ambasadi Ekvadora u Londonu, kako bi izbjegao suđenje u Švedskoj, gdje je terećen za navodni seksualni napad.

Priveden je 11. aprila 2019. godine u ambasadi u Londonu, a potom je uhapšen zbog kršenja uslovne kazne.

Sud je Asanža zbog toga osudio na zatvorsku kaznu u trajanju od 50 sedmica.

Ukoliko britanski sud prihvati zahtjev SAD o izručenju Asanža, slučaj bi mogao biti prenesen na viši sud, a potom i na Evropski sud za ljudska prava.

Stručnjaci vjeruju kako bi Asanžov slučaj o izručenju mogao potrajati i dvije godine.

Vikiliks, čiji je Asanž osnivač, 2010. godine je objavio tajne dokumente o onome što je SAD činio u Iraku i Avganistanu.