Među 13 država EU koje prednjače po odobravanju boravka strancima zbog zapošljavanja, Hrvatska je vodeća s udjelom od čak 90 odsto izdatih prvih dozvola stranim radnicima.

Evropska unija prošle godine je izdala 3,22 miliona dozvola za boravak strancima koji nisu građani EU, a dozvole se izdaju zbog zapošljavanja, obrazovanja, porodičnih razloga, prava na azil i supsidijarnu zaštitu.

Za razliku od Irske i Britanije koje “uvezu” najviše obrazovanih, u Hrvatsku mladi ne dolaze zbog obrazovanja, već je najviše nižeobrazovanih radnika, prenosi Večernji list.

Iako je Hrvatska prošle godine odobrila oko 60.000 radnih dozvola za strance, prema podacima Eurostata, 26.307 stranaca koji nisu državljani EU u Hrvatskoj su 2018. dobili prvu dozvolu za boravak, što znači da je za preostale radnike dozvola produžena.

Od tih 26.000 stranaca, samo 495 došlo je u Hrvatsku zbog obrazovanja.

Prema podacima hrvatskog MUP-a koji su obljavljeni početkom godine, od 43.219 stranaca kojima je lani odobren privremeni boravak, 2.064 je imalo visoku i višu stručnu spremu.

Hrvatska je tradicionalno i prošle godine “uvezla” najviše radnika iz komšiluka, ali kako “bazen radne snage isušuje” i u komšiluku, poslodavci uvoze najjeftinije radnike odakle stignu.

Poljska s 38 miliona ljudi koja je lani u EU izdala najviše prvih dozvola za boravak strancima, za čak 635.000 ljudi, najviše “uvozi” Ukrajince i Bjeloruse.

“Poljaci, očito, imaju selektivnu imigracionu politiku, ciljano i planski uvoze radnike iz susjednih zemalja, bliskih po načinu života i nizu drugih stvari. Očigledno im je bitno da uklope radnike u poljski način života, a ne da žive u getima kao u nekim zapadnim zemljama”, navodi Šterc.

Irska je izdala dozvole za boravak za gotovo 50.000 stranaca izvan EU, a za čak 60 odsto ili oko 30.000 su odobrene zbog obrazovanja, i to najviše Brazilcima, Indijcima i Amerikancima.

Velika Britanija je prva zemlja u EU s najviše izdatih prvih dozvola boravka strancima izvan EU zbog obrazovanja, i to najviše Kinezima, Indijcima i Amerikancima.