‘Neželjenih’ i dalje ima, potrebna kontinuirana kampanja

Objavljeno: 31.10.2019, 07:05h

Poslije dvije godine od kampanje ‘Neželjena’ i peticije koju je potpisalo više od 6.000 ljudi, izvršna direktorica Centra za ženska prava (CŽP) Maja Raičević smatra da je kampanja otvorila prostor za društveni dijalog i podizanje svijesti o problemu koji je realan, ali se skriva i prećutkuje

“Smatram da je kontinuitet neophodan, jer ne možemo preko noći mijenjati norme koje su se uspostavljale stotinama godina”, kazala je Raičević u razgovoru za portal PCNEN.

Ideja za kampanju ‘Neželjena’, koju je vodio ovaj centar, pojavila se nakon što je problem prenatalnog odabira pola i statistički potvrđen kroz podatke Zavoda za statistiku Crne Gore i izvještaj UN Populacionog fonda  “Polna neravnoteža pri rođenju (Sex Imbalances at Birth, UNFPA 2012.) koji je Crnu Goru prepoznao kao jednu od zemalja u kojoj ovaj problem poprima zabrinjavajuće razmjere.

Abortusi su u Crnoj Gori javna tajna, pogotovo oni legalni. Na godišnjem nivou, prosječno 1.400 žena abortira, a u 70 odsto slučajeva se radi o namjernom prekidu trudnoće.

Osim ilegalnih, selektivni pobačaji su i dalje aktuelna tema u Crnoj Gori. Prije deset godina, Ulcinjanin koji je radio u Institutu za javno zdravlje Francuske je ukazao na podatak da je u Crnoj Gori rođeno 105 dječaka na 100 djevojčica. Savjet Evrope na osnovu ovih podataka od 2013. godine je apelovao na zvaničnu Podgoricu da pronađe model koji će izbalansirati brojčanu razliku između živorođenih djevojčica i dječaka, te samim tim i prevenirati selektivne abortuse u toj zemlji.

Kampanja ‘Neželjena’ je uzburkala crnogorsku javnost, što se dešava uvijek kada se pokrenu razgovori o pitanjima koja zadiru u tradiciju i nastoje da mijenjaju uvriježene stavove i vjerovanja.

Koristeći podatke MONSTAT-a, CŽP je izračunao da je u 2018. godini rođeno 107 dječaka na 100 djevojčica, što pokazuje da je problem i dalje prisutan s obzirom na to da je “normalan odnos” od 102 do 105 novorođenih dječaka na 100 djevojčica.

Pretprošle godine je rođeno 314 dječaka više nego djevojčica ili, prema Zavodu za statistiku Crne Gore – MONSTAT, 52,1 odsto dječaka i 47,9 odsto djevojčica.

Kampanju ‘Neželjena’ je podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Ministarstvo zdravlja, a potom i Vlada Crne Gore. No, dalje od deklarativne podrške se nije otišlo, u smislu preduzimanja mjera koje su predložene u peticiji CŽP.

Da bi se osjetila promjena, Raičević smatra da je neophodno promišljeno uključivanje i muškaraca i žena u preispitivanje i promjenu normi koje doprinose ovoj negativnoj praksi.

Maja Raičević: Dječake i djevojčice trebamo od malih nogu učiti ravnopravnosti

“Dječake i djevojčice trebamo od malih nogu učiti ravnopravnosti. Moramo osnažiti žene i podržati ih u donošenju informisanih i autonomnih odluka. Treba da preduzmemo mjere za sprječavanje neetičnih medicinskih usluga čiji je cilj finansijska dobit, a ne dobrobit i interes žena i društva u cjelini”, kaže Raičević.

Ona se prisjeća da su dobili podršku od velikog broja žena, ali i od muškaraca – očeva djevojčica, “koji nijesu željeli da njihove kćerke nose teret štetne tradicije”.

Oni su slali fotografije sa svojim djevojčicama, na kojima je pisalo “Za mene si željena”. Međutim, nije sve cvjetalo. Bilo je i dosta otpora, osude i kritike, nevjerice.

“Ali to tako ide sa patrijarhatom – toliko je prisutan da ga ne primjećujemo, kao planina koju ne možemo da vidimo iz njenog podnožja. Potrebno je da nam neko promijeni ugao gledanja”, kaže Raičević.

Ona napominje da kampanja ‘Neželjena’ nije pokrenuta da bi se ograničila reproduktivna prava žena (“što može imati samo negativne implikacije na njihovo zdravlje i bezbjednost”), već da “bile preispitane i mijenjane društvene norme koje dovode do prenatalnog odabira pola kao široko rasprostranjenog oblika kršenja ljudskih prava žena, čija su posljedica selektivni prekidi trudnoće”.

Branka Ćalasan, psihološkinja, porodična savjetnica, sistemska porodična psihoterapeutkinja i profesorica u srednjoj školi, otkriva da se posljedice selektivnih abortusa već primjećuju u odjeljenjima osnovnih škola, gdje se može uočiti disbalans u brojnosti djevojčica, kojih je desetak i dječaka kojih je oko 20.

Branka Ćalasan: Disbalans u brojnosti djevojčica uočljiv u osnovnim školama

Ćalasan kaže da je bila u prilici da se od nje traži savjet u vezi sa abortusom i da su žene kod nje dolazile na sugestiju ginekologa.

“Moj savjet ne smije da postoji u tom slučaju, niti moje lično uvjerenje ili stav prema tome. Mi iz određene terapeutske intervencije uvijek prolazimo sa klijentima kroz proces odlučivanja i zajedno dolazimo do neke konačne odluke. Doktori mi šalju klijente kako iz javnih tako i iz privatnih ustanova. Oni su polagali Hipokratovu zakletvu i moraju da imaju taj human odnos prema životu”, kaže Ćalasan.

Mnistarstvo zdravlja je ovlastilo Klinički centar CG, državne bolnice u većini crnogorskih opština i privatnu kliniku ‘Codra’ u Podgorici da obavljaju kiretaže. Ipak, zbog ‘papirologije’ i zataškavanja, žene se uglavnom okreću privatnim klinikama koje nemaju dozvolu za ovakve intervencije.

Direktorica CŽP Maja Raičević smatra da je ova informacija nepoznata velikom broju žena u Crnoj Gori.

Sara KURGAŠ

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register