Službena lica traže poželjnog krivca

Objavljeno: 26.09.2019, 18:36h

Mirsada Kurgaša, građanskog aktivistu iz Bara, policija identifikuje kao organizatora okupljanja građana i kada on to nije.

On ima lice koje se lako pamti. A i palestinka, koju često nosti oko vrata, čini pamtljivom njegovu pojavu.

Možda je to jedan od razloga zašto policija građanskog aktivistu Mirsada Kurgaša prijavljuje kao organizatora okupljanja građana i kada on to nije.

Policija je identifikovala Kurgaša kao organizatora proljetošnjih neprijavljenih javnih okupljanja u Kotoru, Tivtu, Kolašinu i Herceg Novom.

Tačno je da je on učestvovao u tim događajima, ali organizator nije bio.

Okupljanja je organizovao građanski pokret ‘Odupri se – 97.000’.

Kurgaš se uredno odaziva na pozive sudija za prekršaje, a na tim  ročištima se, najčešće, ne pojavljuje niko osim njega.

“Oni me pozivaju da skratimo postupak, uz indirektno sugerisanje za priznavanje krivice. Ja nisam spreman na kompromise takve vrste“, kazao je Kurgaš u razgovoru za portal PCNEN.

USTAV CRNE GORE

Sloboda izražavanja

Član 47

Svako ima pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom riječju, slikom ili na drugi način.

Pravo na slobodu izražavanja može se ograničiti samo pravom drugoga na dostojanstvo, ugled i čast i ako se ugrožava javni moral ili bezbjednost Crne Gore.

On je najavio da nema namjeru da daje novac, ako tako bude presuđeno.

“Ukoliko presude ne budu meni u korist, i ukoliko bude novčana kazna u pitanju, ja definitivno nemam namjeru da plaćam. Prihvatam da kazne budu preinačene u zatvorske, jer ne želim da im dajem legitimitet učešćem u jednoj takvoj šaradi tumačenja zakona u ovoj državi.“

Od više prekršajnih postupaka pokrenutih protiv građanina tri su u Baru, gdje je ovaj građanski aktivista učestvovao u uzaludnim akcijama spasavanja čempresa od sječe. Lokalna vlast je na staništu čempresa, mimo volje građana, planirala da gradi dječji vrtić, ali je pod pritiskom odustala od toga nauma.

“Ja imam tri procesa koji se odnose na tzv. Čempres revoluciju. Dok smo vodili tu bitku oko čempresa, imao sam dva hapšenja i to su bila jedina hapšenja u toku te borbe. Osim toga, imao sam ne znam ni koliko privođenja; njih sam prestao da brojim. Tražio sam da mi se ti procesi objedine u jedan, s obzirom na to da se radi o elementima istog djela za koje me terete i vode se pred istim nadlježnim sudom tj. sudom u Baru.“, kazao je Kurgaš.

On je bio u prvim redovima i protesta građanskog pokreta ‘Odupri se-97.000’, koji su se u proljeće ove godine dešavali u Podgorici, ali je najveći broj prekršajnih prijava policija podnijela protiv njega zbog ‘Karavana’, jedne od formi djelovanja pomenutog pokreta.

OPŠTA DEKLARACIJA O PRAVIMA ČOVJEKA

Član 19.

Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvata i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obaveštenja i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.

Član 20.

Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.

Niko ne može biti primoran da pripada nekom udruženju.

Akcija ‘Karavan’ u Kotoru/Foto: Facebook

Građanski aktivista Omer Šarkić, u razgovoru za portal PCNEN, je kazao da je ‘Karavan’ bio zamišljen kao razgovor sa građanima u svim gradovima Crne Gore, tokom koga bi, u neposrednoj komunikaciji, bile predočene ideje i ciljeve građanskih protesta.

“Karavan je trajao dva dana: subota i nedjelja. U subotu smo posjetili gradove na sjeveru Crne Gore, u nedjelju na jugu. Za subotu sam ja prijavio protest u Podgorici. Dakle, lično sam prijavio protest u Podgorici tog dana i bio glavni organizator ‘Karavana’. U ostalim gradovima nijesmo prijavili skupove. Bili su to više razgovori sa građanima nego protesti. Održani su bez i najmanjeg incidenta, sa malim prisustvom ili čak bez ikakvog prisustva policije”, rekao je Šarkić.

Policija protiv Šarkića nije podnijela prekršajnu prijavu.

“Ima još onih protiv kojih su podnesene prijave, međutim niko nema ni blizu toliko prijava kao ja. I za ‘Karavan’ ja imam najveći broj prijava. Izvori su im ovlašćeni službenici iz policije. Raspolažu video snimcima, fotografijama, dokazima koji su preuzeli sa društvenih mreža – facebooka“, kaže Kurgaš.

Njega zanima na osnovu čega policija zaključuje da je on organizator.

Odgovor smo potražili u Upravi policije.

“Zakon o javnim okupljanjima i javnim priredbama kao organizatora prepoznaje svako fizičko ili pravno lice koje prijavljuje, organizuje i održava javno okupljanje. Činjenica je da je u ovom slučaju izostala radnja prijavljivanja, ali se na osnovu ostalih radnji navedenih u zakonu može utvrditi koje lice je organizator javnog okupljanja i samim tim prekršajno odgovorno za prekršaje propisane pomenutim zakonom. Dakle, pravno ili fizičko lice koje saziva i održava javno okupljanje je nesporno njegov organizator“, navedeno je u načelnom dijelu odgovora Uprave policije.

U dijelu koji je konkretniji, rečeno je sljedeće:

“Što se tiče gospodina Kurgaša, konkretno, on je u par gradova označen kao organizator neprijavljenog javnog okupljanja upravo iz gore navedenih razloga, a za takve tvrdnje postoje dokazi koje je Uprava policije podnijela nadležnim sudovima uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.“

Kurgašev odgovor na pitanje koje postavlja sebi i javnosti je bitno drugačiji. Za njega je jedino objašnjenje zbog čega je targetiran kao organizator to što su u Crnoj Gori jako rijetki građanski aktivisti koji su slobodni i ne pripadaju nikome.

Siguran je i da je pod mjerama tajnog nadzora.

“U Kolašinu sam ih primjetio dok su me pratili. To je normalno u ovim stvarima, nije ništa neuobičajeno. Putem ovih tehničkih spravica – telefona, kompjutera, to je sad prosto, time mogu čak i amateri da se bave, a da ne govorimo o ljudima kojima je to struka“, rekao je Kurgaš.

On konstatuje da se mjerama nadzora narušavaju ljudska prava, ali je svjestan da „ako ulaziš u borbu, onda moraš da budeš spreman i na posljedice“.

“Eno ih i sad tamo. Nisu oni sad tu zbog mene. Ja nemam nikakvih problema sa tim; sve što radim radim javno; mogu da slušaju, mogu da prate, nijesam opterećen time“, rekao je, skrećući nam pažnju na kombi interventne policije udaljen nekih petnaest metara od nas.

Kurgašev saborac za prava građana Omer Šarkić je, kao ilustraciju za besmisao prekršajnih prijava protiv građanskih aktivista i njihovog sudskog progona, postavio pitalicu.

“Da li ministri i gradonačelnici prijavljuju skupove kada razgovaraju sa građanima (obično pri otvaranju škola, saobraćajnica, bunara i česmi), na kojima bude više od 19 osoba? Da li policija podnosi prijave protiv njih i da li ih sudovi gone?”

EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA

Član 10

Sloboda izražavanja

  1. Svako ima pravo na slobodu izražavanja. Ovo pravo uključuje slobodu mišljenja i sloboduprimanja i prenošenja informacija i ideja, bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice.Ovaj član ne sprječava države da zahtijevaju dozvole za rad od radio, televizijskih i filmskih kompanija.
  1. Ostvarivanje ovih sloboda, budući da uključuje obaveze i odgovornosti, može podlijegatitakvim formalnostima, uslovima, ograničenjima ili sankcijama predviđenim zakonom i kojesu neophodne u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integritetaili javne bezbjednosti, sprječavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprječavanja širenja povjerljivih informacija ili u interesu očuvanja autoriteta inepristrasnosti sudstva.

Crna Gora je država republičkog uređenja. Ustav Crne Gore građanina vidi kao nosioca suvereniteta kome se, između ostalog, garantuje pravo na slobodno okupljanje. Praksa pokazuje da su mnogi koji su iskoristili ovo pravo kasnije trpjeli posljedice. Tako je i sa slučajem građanskog aktiviste Mirsada Kurgaša.

Jovana DAMJANOVIĆ

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register