Svijet mora diverzifikovati proizvodnju hrane i konzumiranje ili će se suočiti sa poremećajima u snabdijevanju koji bi mogli da dovedu do patnje i socijalnih nemira, upozorili su danas naučnici.

U novoj globalnoj studiji ukazano je na korist po zdravlje i prirodnu sredinu ukoliko se izvrši transformacija proizvodnje hrane i napomenuto bi prednosti nadmašile troškove promjene.

Autori istraživanja pozvali su vlade da dodatno podrže održivu poljoprivredu.

“Mali poremećaj u isporukama može da nanese mnogo štete i dovede do velikog rasta cijena”, izjavio je Per Faro iz Kolacije za hranu i zemlju, globalnog saveza ekonomista i naučnika koji stoje iza ove studije.

On je dodao da bi to stvorilo patnju i socijalne nemire i vjerovatno dovelo do gladi i nestabilnosti.

Prevelika globalna zavisnost od malog broja uobičajenih izvora hrane znači da je stanovništvo osjetljivo na slabije žetve, a situaciju pogoršavaju klimatske promjene, navodi se u izvještaju.

“Četiri različite vrste usjeva pružaju 60 odsto naših kalorija – pšenica, prinač, kukuruz i krompir. To povećava našu ranjivost”, rekao je Faro.

Ovaj izvještaj je prvi u kome se procjenjuje korist od transformacije globalnog sistema za hranu, kao i cijena nepreduzimanja akcije, prenosi Srna.

Šteta koju savremena industrija hrane nanosi zdravlju ljudi, razvoju i okolini košta 12 biliona dolara godišnje, što je ekvivalentno bruto domaćem proizvodu Kine, utvrđeno je u studiji.

Stručnjaci predlažu seriju rješenja, poput ohrabrivanja raznovrsnije prehrane radi poboljšanja zdravlja i smanjenja zavisnosti od određnih usjeva, da bi se više podržala poljoprivreda koja omogućava obnavljanje šuma, što je ključ u borbi protiv klimatskih promjena.