Um i tijelo su čvrsto povezani, a o tome najbolje svjedoče različita osjećanja i njihove manifestacije. Ma koliko neka osećanja djelovala slično, postoje bitne razlike koje su naučnici klafifikovali u mapi otjelovljenih osjećanja, prenosi Nacionalna geografija.

Neuronaučnik Lauri Numenma, sa Univerziteta u Turku i tim od još tri finska naučnika, su radili  na mapiranju emocija još od 2014. godine kada su objavili manju mapu, sa ilustrovanih 14 emocija. U novoj studiji uspjeli su da mapiraju 100 različitih osjećanja, svrstanih u šest kategorija: Spoznaja (kao što su razmišljanje i poimanje), senzacija i percepcija (kao što je vid i sluh), homeostatska stanja (stanja tijela kao što su glad i žeđ), fiziološki procesi (spavanje i disanje), osjećanja povezana sa bolestima (kašljanje i temperatura) i osjećanja povezana sa psihijatrijskim poremećajima (npr. depresija i anskioznost).

Više od 1000 učesnika ispitano je kroz tri eksperimenta. U prvom eksperimentu je trebalo da ocijene koliko se koje osjećanje manifestuje na njihovom tijelu, a koliko u umu, koliko intenzivno i koliko uspijevaju da kontrolišu različita osjećanja. U drugom dijelu su svrstavali osećanja po sličnosti. Ovo im je pomoglo da emocije svrstaju u pet kategorija: Pozitivna osjećanja, negativna, kognitivni procesi, somatska (tjelesna) stanja i bolesti i homeostatska stanja (tjelesne funkcije).

U završnom dijelu eksperimenta ispitanici su imali zadatak da prazan, bezbojan crtež ljudskog tijela oboje u onom dijelu u kome osjećaju datu emociju. Dok su neki osjećaji locirani na očekivanim mjestima, kao što je, na pimjer, glad u stomaku, žeđ u grlu, shvatanje i sjećanje u glavi, neka otkrića su bila iznenađujuća.

Pozitivna osjećanja, poput zahvalnosti i zajedništva, i negativne – krivica i očajanje, gotovo su isto pozicionirane, primarno u predjelu srca, praćene predjelom glave i stomaka.

Ma koliko neka osjećanja djelovala slično, kada ih precizno klasifikujemo prema intenzitetu i mjestu ispoljavanja, dolazimo do zaključka da je svako osjećanje jedinstveno.

“Došli smo do zaključka da je tijelo povezano sa svim kognitivnim i emocionalnim funkcijama. Drugim riječima, ljudski um je čvrsto otelovljen”, objasnila je naučnica Rita Hari.