Efikasne borbe protiv korupcije ne može biti bez ispitivanja porijekla imovine javnih funkcionera, tranzicionih biznismena i osoba bliskih organizovanim kriminalnim grupama, a Zakon o porijeklu imovine je nulta tačka od koje se mora poći da bi se uspostavilo pravednije društvo.
Ovo je saopšteno na okruglom stolu na temu: “Ispitivanje porijekla imovine – spremnost i izazovi”, koji su organizovali Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Centar za građanske slobode (CEGAS), Savez građana (CIVIS) i Građanski pokret URA.
Predsjednik GP URA i poslanik u Skupštini Crne Gore Dritan Abazović smatra da sistem ne može da bude promijenjen ukoliko ne budu donijeti zakoni o porijeklu imovine i o lustraciji i otvaranju tajnih dosijea.
“Bez toga ne može da se osvježi sistem. Bez toga bi manje-više sve ostalo isto. Ovaj zakon je nešto što će da relaksira sve one koji su radili pošteno. Apsolutno nemam ništa protiv da, kada ovaj zakon bude stupio na snagu, prvi funkcioneri koji se budu kontrolisali budu iz GP URA“, rekao je Abazović.
Predsjednica CIN Milka Tadić Mijović je istakla da se Crna Gora nalazi u dubokoj političkoj, ekonomskoj i moralnoj krizi i da joj je potrebna obnova iz temelja, jer su, kako je objasnila, njene institucije zarobljene, a politički i ekonomski monopoli omogućili su “jednoj maloj, otuđenoj grupi ljudi da već 30 godina upravlja zemljom, kupujući izbore, narušava opšti interes i razara resurse“.
“Prema procjenama najuglednijih svjetskih medija, naš predsjednik je, iako vodi jednu od najsiromašnijih zemalja Evrope, uvršten među 20 najbogatijih političara svijeta. Koliko je zaista to bogatstvo, kako se došlo do toga, kakvo je porijeklo tog novca, koliko je izvučeno iz Crne Gore, koliko iz ilegalnih aktivnosti, koje su počele još 90-ih švercom cigareta, na to je teško odgovoriti. Vjerujem da je sve što smo otkrili samo manji dio, jer se informacije dobro kriju. Mi ovdje nemamo uslove za nezavisnu istragu“, kazala je Tadić Mijović.
Glavni zadatak svih je, kako je poručila, da spriječe dalje razaranje društvenog bogatstva.
Prema riječima generalnog sekretara CIVIS Zorana Miljanića, postoje tri grupe profitera – prvi su, kako je naveo, javni funkcioneri koji su stekli ogromnu imovinu kroz korupciju, a svi povezani sa vladajućom partijom, drugi su pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, koji su stekli imovinu kroz krivična djela, koja su povezana sa narko biznisom, dok treću grupu čine “pobjednici tranzicije, tj. oni koji su, kroz pljačkašku privatizaciju, ukrali imovinu svih nas“.
Pravnik i izvršni direktor CEGAS Boris Marić smatra da zakon o porijeklu imovine nije lov na vještice nego dio preventivnog mehanizma.
“Ozbiljna država mora da ima ovakve mehanizme. Jer ne možete da primate platu od 500 eura ili da ste na Zavodu za zapošljavanje, a da vozite ili kupujete automobil od 30 ili 50 hiljada eura, ili desetine nekretnina, a da vas niko iz državnih institucija ne pita odakle. Državne institucije moraju da se osposobe da pitaju te ljude odakle im sve to, radi javnog interesa i radi činjenice da bi tako ohrabrili građane da oni vjeruju institucijama i sebi da mogu doći do pravde“, rekao je Marić.
Advokat Goran Rodić je kazao da je zakon o porijeklu imovine još uvijek na nivou želja.
“Ne samo u ovoj, nego i u drugim oblastima društvenog života, manje-više imamo zakonska rješenja koja mogu da daju rezultate, ali ako se primjenjuju. Implementacija je očigledan problem kod nas. Drugo, čak iako dobijemo dobar zakon za koji smo se borili, ubrzo kada se vidi kakve posljedice može da proizvede po određenu strukturu, onda dolazi do obesmišljavanja tih zakonskih rješenja“, kazao je Rodić.
Pomoćnica direktora Poreske uprave Gordana Pejović je kazala da svaki građanin Crne Gore mora da bude dovoljno samosvjestan da prijavljuje svoje prihode, a nadležni organ će kontrolisati te prihode.
“Mi u praksi imamo situaciju da su pojedinci neformlani vlasnici određenih kompanija. Postoji taj neformalni vlasnik koji donosi sve ključne odluke koje se tiču poslovanja nekog poreskog obveznika, a koji je nama, kao preskom organu, sakriven“, kazala je Pejović.
Pedstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) advokat Veselin Radulović je istakao da se Tužilaštvo, u slučaju Duška Šarića, nije bavilo ispitivanjem zakonitosti porijekla imovine.
“Dakle, Tužilaštvo je Šarića optužilo da je prao novac, a nije se bavilo ispitivanjem porijekla toga novca. Dakle, nešto što je trebalo da se uradi u prvoj fazi postupka, nije urađeno“, kazao je Radulović.
Tužilaštvo, smatra on, nema volje da se upusti u ozbiljnu borbu protiv organizovanog kriminala i da oduzme nezakonito stečenu imovinu.
Doktor poreskog prava Ilija Vukčević je kazao da je potrebno da se usvoje izmjene i dopune Zakona o poreskoj administraciji, koje bi dale ovlašćenja Poreskoj upravi u domenu kontrole imovine fizičkih lica.
“Naziv tog instituta je unakrsna procjena, gdje Poreska uprava, kontrolišući imovinu određenog fizičkog lica i njegove prijavljene prihode, može da utvrdi nesklad između istih. Trenutno, mi te norme nemamo. Imamo ih samo u oblasti privrednih društava“, pojasnio je Vukčević.
Predlagač zakona o porijeklu imovine Miloš Konatar je ocijenio da Crna Gora ima dva najveća neprijatelja, a to su korupcija i organizovani kriminal.
“Mi ne možemo govoriti o uspješnoj i iskrenoj borbi protiv korupcije a da se čvrsto, odlučno i iskreno ne uhvatimo u koštac sa ovom tematikom, a to je ispitivanje porijekla imovine. Za sprovođenje svakog zakona je preduslov da društvo i država imaju nezavisne i jake institucije i da postoji politička volja da se ovakav ili slični zakoni sprovedu u djelo“, rekao je Konatar.
Zakon o prijeklu imovine je, kako je rekao, jedan od ključnih sistemskih i antikorupcijskih zakona, bez kojih nije moguća demokratizacija Crne Gore i borba protiv korupcije.
“Javni funkcioneri su se prilično prilagodili sistemu da najveći dio svog bogatstva, koji je stečen kroz koruptivne aktivnosti, ne drže na svojim računima. Javni funkcioner, u 99 odsto slučajeva, imovinu koju je stekao nelegalno ne drži na svojim računima, već na računima povezanih lica, kumova, prijatelja, njemu bliskih osoba, koje, po sadašnjem zakonu, Agencija za spječavanje korupcije ne prepoznaje kao lica, koja su subjekti kontrole“, naveo je Konatar.
Okrugli sto je organizovan pod nazivom “Društveni dijalog – Zajedno do rješenja!“, a na temu “Ispitivanje porijekla imovine – spremnost i izazovi”.







0 Comments