Globalno zagrijavanje je dovelo do topljenja permafrosta na Arktiku, usled čega se u atmosferu emituje sve više metana, što bi moglo da dovede do katastrofalnih posledica po cijelu planetu, izjavio je predsjednik Ruske akademije nauka Aleksandar Sergejev.

U govoru na forumu „Arktik — teritorija dijaloga“ Sergejev je istakao da pomenuti rizici zahtijevaju ozbiljnu pažnju naučnika.

Takođe je napomenuo da je moguće da Arktik postaje nezavisan „igrač“ u „kuhinji“ svjetske vremenske prognoze, prenosi sputniknews.com.

„Pitanje je da li je Arktik počeo samostalno da „kuva/priprema“ vremensku prognozu za čitav svijet? Tvrdimo da je neophodno kontrolisati emisije gasova staklene bašte. Međutim, prema poslednjim podacima, sve je uočljiviji faktor oslobađanja metana, što, uopšteno govoreći, nije direktno povezano sa industrijskom djelatnošću“, izjavio je predsjednik RAN.

Prema njegovim riječima, globalno zagrijavanje dovodi do erozije obale, kao i do topljenja permafrosta, što dovodi do oslobađanja metana u atmosferu.

„Snažne emisije metana povećavaju efekat staklene bašte. Veoma je značajno pitanje — kako će emisija metana uticati na klimu? Da li smo pokrenuli procese koji su u potpunosti određeni prirodom, nemaju dodira sa industrijom, a mogu dovesti do veoma značajnih, a možda i katastrofalnih posledica“, istakao je Sergejev.

On je takođe dodao da će oslobađanje metana biti neujednačeno, a emisije ponekad mogu biti veoma snažne i to na mjestima gdje je većina klatratnih (gasnih) hidrata. Takve emisije bi osjetio čitav svijet.

Prema njegovim riječima, „ovo je značajan naučni trenutak“ i potrebno je provesti značajna naučna istraživanja.

„Moramo posvetiti više pažnje i uložiti više sredstava kako bismo istražili situaciju“, zaključio je akademik.

Međunarodni arktički forum „Arktik — teritorija dijaloga“ jedna je od ključnih platformi za raspravljanje o problemima i perspektivama Arktičkog regiona na globalnom nivou.