Nešto više od 50% građana/ki Crne Gore misli da je medijima na prvom mjestu stalo do interesa onih koji imaju političku moć, a zatim do interesa onih koji imaju ekonomsku moć (18,6%), dok je samo njih 13,4 % kazalo da je medijima stalo do interesa građana.

Ovo su rezultati istraživanja javnog mnjenja koje je uradila podgorička agencija ‘Damar’ i predstavila ih danas u Institutu za medije Crne Gore.

Istraživanje je finansirala sama agencija, što je jedan od načina na koji je željela da obilježi 25 godina kontinuiranog rada. Istraživanjem su obuhvaćeni i novinari iz većine crnogorskih medija.

Skoro 2/3 anketiranih građana i nešto više od jedne polovine anketiranih novinara misle da su mediji u Crnoj Gori spremni da, radi povećanja tiraža i rejtinga, objavljuju senzacionalističke informacije koje nijesu uopšte ili su nedovoljno provjerene.

Građani/ke se u najvećim procentima ne slažu sa tvrdnjom da je medijima istina na prvom mjestu (54,9%) i da mediji temeljno provjeravaju činjenice koje objavljuju (50,9%), dok se najveći broj novinara ne slaže sa tvrdnjom da su novinari nepristrasni (58,1%) i da je novinarima istina na prvom mjestu (33,1%).

Najveći procenat ispitanika, kako građana/ki (25,8%) tako i novinara/ki (47,1%), je mišljenja da je ekonomska održivost medija najjača garancija da će neki medij pisati/izvještavati istinito, sveobuhvatno i politički nepristrasno, s tim što je skoro duplo veći procenat novinara od građana koji dijele takvo mišljenje.

Nešto više od polovine (51,0%) anketiranih građana/ki smatra da političke partije imaju potpuni uticaj na uređivačku politiku medija u Crnoj Gori, a svaki treći novinar/ka (33,8%) smatra da vlasnici medija u potpunosti utiču na uređivačku politika medija.

Najveći procenat anketiranih građana/ki (43,7%) i novinara/ki (64,7%) je mišljenja da mediji u Crnoj Gori donekle obezbjeđuju dovoljno prostora za javnu debatu radi donošenja najboljih odluka ili postizanja kompromisa oko važnih društvenih pitanja.

Oko ¾ novinara/ki i 2/3 građana/ki smatra da mediji samo ponekad i rijetko daju stavove svih zainteresovanih strana.

Najveći procenat ispitanika (u intervalu od 35,6% do 41,5%) smatra da mediji u Crnog Gori, bez obzira na to o kojem tipu medija se radi, nijesu nezavisni/objektivni, a zatim da su mediji djelimično nezavisni/objektivni ( u intervalu od 35,6% do 38,1%).

Oko 40% onih koji imaju omiljeni medij su spremni da oproste tom mediju ako iznese neistinu o nekome ko mu se, iz bilo kojih razloga, ne dopada, a 28,3% je spremno da oprosti pod uslovom da to nije učinjeno namjerno. Dakle, više od 2/3 ispitanika je bezuslovno ili uslovno spremno da oprosti omiljenom mediju za iznesenu neistinu na račun nekog ko mu se, iz bilo kojih razloga, ne dopada.

Nešto manje od 1/3 ispitanika koji imaju omiljeni medij nije spremno da oprosti tom mediju za iznesene neistine.

Najveći procenat (oko 2/3) kako anketiranih građana/ki, tako i anketiranih novinara/ki smatra da bi, radi ukupnog poboljšanja rada i slobode medija, država trebala da finansijski pomaže medije koji ispunjavaju svoju društvenu ulogu.

Postoji visoki stepen saglasnosti anketiranih građana/ki i novinara/ki oko sljedećih tvrdnji: novinari u CG treba da imaju licencu za rad, Zakonom o medijima treba definisati ko je novinar, novinari u CG treba da se specijalizuju za uže tematske oblasti, novinari u CG moraju da budu časne i moralne osobe, novinari i imovina medija u CG nijesu bezbjedni, novinari u CG ne treba samo da ukazuju na probleme, već i da ispituju i traže moguća riješenja i/li odgovore.

Istraživanje na terenu obavljeno je u junu ove godine na uzorku (troetapni, stratifikovani, slučajni) od 1000 punoljetnih osoba.

Kada su u pitanju novinari/ke, istraživanjem je obuhvaćeno 136 novinara/urednika u 11 redakcija štampanih, elektronskih i Internet medija.