U Hrvatskoj se godišnje baci 380.000 tona zdravstveno ispravnih namirnica, dok države Evropske unije na godišnjem nivou bacaju ukupno 88 miliona tona hrane, objavili su danas hrvatski mediji sa skupa u Osjeku posvećenog stvaranju otpada iz hrane.

„Često kao potrošači mislimo da najveća količina bačene hrane dolazi od supermarketa i ugostitelja, ali 53 posto bačene hrane dolazi iz domaćinstava“, rekla je Tanja Popović-Filipović koja koordinira projekat „Globalni pristup učenju o stvaranju otpada iz hrane“.

Statistike pokazuju da najviše hrane bacaju samci, zatim osobe koje žive u urbanim područjima i imaju veće prihode, kao i porodice koje imaju malu djecu, a cilj Evropske komisije je da do 2030. godine smanji bacanje hrane za 50 posto, rekla je Popović-Filipović.

Hrana se najčešće baca zbog prekomjerno pripremljenih obroka jer mnogi ne znaju da procijene koju količinu hrane treba pripremiti, drugi razlog je megalomanska kupovina namirnica na akcijama iako im rok brzo ističe, a treći uzrok je što mnogi ne znanju da iskoriste ostatak obroka.

Jedan od razloga i nerazumijevanje oznake o trajnosti koja je na ambalaži. Postoje dvije oznake – ‘upotrebiti do’ i ‘najbolje upotrebiti do’, a mnogi ne razumiju šta koja oznaka znači, a u toku je i istraživanje četiri kategorije proizvoda na tržištu u vezi s njihovim rokom trajanja, rečeno je na skupu.

Rezultati istraživanja i videospot biće predstavljeni na Svjetski dan hrane 16. oktobra, objavila je agencija Hina. Projekt „Globalni pristup učenju o stvaranju otpada iz hrane“ sufinansiraju Evropska komisija i Kancelarija za udruženja Vlade Hrvatske.