Klimaks i menopauza predstavljaju period velikih promjena u životu žene, a one često mogu biti praćene raznim teškoćama. Neki od simptoma mogu u velikoj mjeri uticati na fizičko, ali i psihičko stanje tokom ovog perioda.

Zdrav pristup životu uopšte je najvažnija stavka u borbi s nemilosrdnim simptomima menopauze. U menopauzi će vam se činiti da vam se život u potpunosti okreće naopačke i to se zaista događa.

Biće vam vrlo teško kontrolisati se, ali upravo zato morate prihvatiti pomoć stručnjaka. Niko vas ne može prisiliti da uzimate dodatke i hormonsku terapiju, ali prihvatite barem pomoć terapeuta. To što vam se događa u potpunosti je normalno, psihička reakcija na promjenu takođe je u potpunosti normalna.

Mnoge žene su iskusile psihičke probleme tokom menopauze. Ne dozvolite da vam ona uništi život na kakav ste navikli, te ne dozvolite da vaše ponašanje otjera ljude do kojih vam je stalo.

KLIMAKS I MENOPAUZA

Menopauza označava posljednje menstrualno krvarenje iz materice te prestanak reproduktivno plodnog vijeka žene. Menopauza je uzrokovana hormonalnim promjenama. Kod manjeg broja žena ona počinje u 40. godini, a prosječno se pojavljuje u dobi između 45 i 55 godina.

Klimaks je medicinski termin kojim se označava period koji prethodi posljednjoj menstruaciji. Tokom tog perioda događaju se određene promjene na tijelu žene koje će na kraju rezultovati menopauzom, odnosno trajnim gubitkom menstruacije i prestankom cikličke djelatnosti jajnika kod žene.

U menopauzi se smanjuje lučenje estrogena, uz potpuni prestanak lučenja progesterona. Menstruacije postaju neredovne i pojavljuju se sve rjeđe. Međutim, ponekad ovo nisu jedini simptomi koji ukazuju na početak menopauze.

Simptomi mogu varirati zavisno o ženi i njenoj dobi. Neke žene imaju period menopauze jednako intenzivan poput onog kakav su imale njihove majke. Druge nemaju gotovo nikakve drastične simptome. Veliki broj simptoma odnosi se na hormonalne promjene koje nastupaju od tri do pet godina prije menopauze. Period nastupanja takvih promjena naziva se perimenopauza.
Simptomi perimenopauze:

glavobolja
trnci na području kože
stanjivanje kože
stanjivanje kose
problemi s pamćenjem
zbunjenost
depresija
loša koncentracija.

Ove, kao i druge simptome neće osjetiti sve žene. Osjetljivost na promjene ovisi o ličnoj osjetljivosti na estrogen i progesteron. Žene koje su imale problema s hormonima, te one koje su osjećale tokom plodnog perioda simptome PMSa ili su imale postporođajnu depresiju imaju veće šanse iskusiti simptome perimenopauze.

Napadi panike i depresije u perimenopauzi većinom se javljaju kao posljedica manjka estrogena, odnosno hormona koji povećava nivo serotonina, spoja u mozgu koji uzrokuje dobro raspoloženje.

SIMPTOMI MENOPAUZE

Menopauza označava završetak reproduktivnog ciklusa žene. Uzrok je postepeno iscrpljivanje funkcije jajnika, što dovodi do potpunog prestanka sinteze ženskih i muških polnih organa.

Njeno nastupanje može se odrediti godinu dana nakon posljednje menstruacije s obzirom na to da u tom periodu još postoji mogućnost začeća.

Otprilike 5080% žena će doživjeti većinu simptoma klimaksa, dok je vrlo mali broj onih koje ih uopšte neće osjetiti. Međutim, i u tim će slučajevima najčešće tokom klimaksa menstrualni ciklusi biti neredovni.

Simptomi klimaksa rezultat su smanjenog nivoa hormona, prvenstveno gestagena i estrogena. Zapravo, može se reći kako je klimaks period prilagođavanja tijela na smanjen nivo hormona.

VRTOGLAVICA – SIMPTOM MENOPAUZE

Vrtoglavicu možemo opisati kao osjećaj kad se cijela okolina okreće. Ta pojava je većinom praćena vrlo neugodnim simptomima kao što su mučnina i povraćanje. Pacijentkinje se na vrtoglavicu žale čak i kada nemaju osjećaj rotacije, već samo osjećaj nestabilnosti. Bitno je naglasiti i kako vrtoglavica nije bolest, već samo simptom. Ovaj simptom je karakterističan za period menopauze, međutim nipošto se ne smije bez dijagnostike pripisati menopauzi, budući da mnoge zloćudne bolesti takođe mogu biti praćene vrtoglavicom.

METODE SAMOPOMOĆI U MENOPAUZI

Određene promjene u načinu života mogu uveliko uticati na ublažavanje simptoma menopauze i klimaksa.

Prvenstveno se preporučuje zdrava i raznovrsna prehrana, bazirana na namirnicama koje osiguravaju kalcijum, kao što su mliječni proizvodi, sir, sardine, losos i zeleno lisnato povrće. Adekvatan unos kalcijuma će usporiti snižavanje gustoće kostiju i nastanak osteoporoze s prelomima.

Osim toga, od velike koristi pri ublažavanju ovih simptoma može biti i umjerena fizička aktivnost, koja će pomoći u održavanju opšte kondicije, smanjiti rizik od razvoja bolesti srca te ojačati kosti.

Preporučuje se aktivnost na otvorenom s obzirom na to da izloženost suncu podstiče proizvodnju vitamina D, koji pomaže tijelu da apsorbuje kalcijum iz hrane te tako doprinosi zdravim kostima i zubima.

Osim zdrave prehrane i fizičke aktivnosti, takođe se preporučuje i izbjegavanje stresnih situacija, dovoljno odmaranja te nošenje pamučne odjeće kako bi se ublažili napadi vrućine.
.
UOBIČAJENI SIMPTOMI KLIMAKSA SU:

znojenje tokom noći i napadi vrućine
pojačani otkucaji srca i povišen krvni pritisak
neredovna menstruacija (vrijeme između dvije menstruacije može biti i duže od 60 dana)
depresivna raspoloženja, razdražljivost, osjećaj tjeskobe i emocionalna labilnost
manjak koncentracije
povećanje tjelesne težine
glavobolja
nesanica
manjak ili gubitak libida
promjene u strukturi kose, kože i noktiju
bolovi u kostima, zglobovima i mišićima
suva rodnica
bolovi tokom polnog odnosa
inkontinencija
bolest krvnih sudova
snižavanje gustoće kostiju
osteoporoza s prelomima

Mnogi simptomi klimaksa mogu biti prilično neugodni

OPREZ

Na tržištu se mogu pronaći i hormonski suplementi kojima se pokušava podignuti nivo estrogena u tijelu. Međutim, postoji i negativna posljedica prilikom uzimanja egzogenog estrogena, a to je da se rizik za nastanak karcinoma dojke povećava kod žena koje su uzimale velike doze estrogena u terapeutske svrhe.

BEZ CIGARETA I ALKOHOLA

Kako biste sebi pomogli u vrijeme klimaksa savjetuje se prestanak pušenja i smanjivanje unosa alkohola, gaziranih napitaka i kofeina, te smanjivanje unosa ukupnih masti ishranom. Preporučuje se uzimanje najmanje osam čaša vode dnevno, pet puta nedjeljno po pola sata umjerene fizičke aktivnosti, kontrola i održavanje tjelesne mase.

nezavisne.com