Reagovanja na formiranje Savjeta za srpski jezik, čiji će posao biti da brine o poštovanju upotrebe ćiriličnog pisma ne jenjavaju, a stručnjaci smatraju da jake regulative i restriktivne mjere nisu pravi način da se promoviše ćirilićno pismo.

Vladimir Kopicl, pjesnik, esejista i prevodilac iz Novog Sada rekao je za Blic da jeste pristalica upotrebe ćirilice, ali da smatra da ta odluka treba da ostane slobodna volja svakog pojedinca.

“Jaka regulativa jezika u ovom smjeru mogla bi da izazove i privredne šokove, što nikom ne bi koristilo. Zakon o upotrebi jezika i pisma treba poštovati, ali on ne smije da djeluje previše restriktivno “, naveo je Kopicl.

Lingvista i redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu Ranko Bugarski smatra da je suštinski problem nedopustivo visok procenat funkcionalno nepismenih ljudi, udružen sa niskim nivoom jezičke kulture kod velikog dijela stanovništva. Zbog toga je, kako navodi, mnogo lakše organizovati povremene kampanje za zaštitu ćirilice nego se sistematski i ozbiljno baviti pitanjima jezičke i obrazovne politike.

Kako kaže, prisilne mjere nikada nisu donijele očekivane rezultate, pogotovo ne u postupanju sa jezikom, te ni ove nemaju velike šanse da zažive.