Svijet ulazi u ekološki dug od prvog dana avgusta i za trenutne potrebe čovječanstva koristimo prirodne resurse 1,7 puta brže nego što ekosistemi mogu da se regenerišu, dakle, globalno koristimo 1,7 planeta, a imamo samo jednu, najavljuje Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network, GFN).
Svjetski fond za prirodu (WWF) u saopštenju za medije izdatim ovim povodom podsjeća da je Dan ekološkog duga onaj dan u kalendarskoj godini kada potrebe čovječanstva prema prirodi premaše ono što ekosistemi planete Zemlje mogu u toj godini obnoviti. Od kada se vrše mjerenja, 1997. Dan ekološkog duga bio je krajem septembra, ove se godine najranije obiježava i simbolično prikazuje uticaj ljudskih aktivnosti na prirodu i njene resurse.
Činjenica da se ovaj dan svake godine pomjera unaprijed govori nam da se i dalje prema planeti ne ponašamo odgovorno. Živimo od sve veće pozajmice koju uzimamo s računa bolje budućnosti svoje djece, ističe direktor WWF Deni Porej.
Izvještaj o živoj planeti koji je uradio WWF, predočava da sve zemlje regiona žive iznad svojih prirodnih kapaciteta, navodi se u saopštenju i ilustruje podacima GFN-a o ekološkom otisku, koji se mjere u globalnim hektarima (ghe) koji je jedinica za mjerenje naših zahtjeva prema Zemlji (ekološki otisak) i sposobnosti Zemlje da udovolji našim zahtjevima (biokapacitet), prenosi Danas.
Prema tim podacima Slovenija predvodi u našoj regiji s najvećim ekološkim otiskom i prva ulazi u ekološki dug 12. maja. Slijede je Hrvatska (19. juna), Crna Gora (29. juna), Bosna i Hercegovina (6. jula), Makedonija (19. jula) i Srbija (30. jula), kaže Deni Porej, dodajući da najkasnije u dug ulazi Albanija, 14. oktobra.
S obzirom da naše potrebe sve više prevazilaze mogućnosti planete da se regeneriše, na šta dodatno utiču posledice klimatskih promjena, u WWF-u ističu da je Dan ekološkog duga snažan podsjetnik na hitne akcije koje pojedinci i zemlje moraju preduzeti kako bi zaštitili šume, okeane, slatkovodne resurse, biljni i životinjski svijet, i na taj način pomoći u ostvarivanju održivog razvoja.







0 Comments