Čak 117 istraživača iz 80 svjetskih institucija, od Harvarda do Instituta “Maks Plank”, došlo je do rezultata ključnih za razumijevanje mehanizma najstarijih genetskih miješanja stanovništva između starosjedelaca na području Đerdapa i pridošlica iz Anadolije.
Svjetski stručnjaci smatraju, kako za Večernje novosti navodi Dragana Antonović sa Arheološkog instituta u Beogradu, da je riječ o izuzetno značajnoj studiji DNK i genoma drevnih populacija Evrope.
“Upravo u to vrijeme s kraja 7. i početka 6. milenijuma prije nove ere i to na važnim nalazištima srpskog Podunavlja – u Lepenskom viru, Padini i Vlascu – neolitske pridošlice iz Anadolije miješaju se sa starosjedeocima u Đerdapu”, objašnjava Antonovićeva i navodi da zato DNK analiza i njeni rezultati objavljeni u časopisu Nature nude prave podatke o DNK i genomima drevnih ljudi iz praistorije s teritorije Srbije.
Ona podsjeća na to da su istraživanja na Đerdapu šezdesetih godina prošlog vijeka kulminirala 1967. kada su otkriveni nizovi kuća i najstarije monumentalne kamene skulpture, te da je druga velika kampanja iskopavanja uslijedila osamdesetih, kada su tragovi praistorijskih kultura otkriveni na više lokaliteta.







0 Comments