U Crnoj Gori svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica gojazni su, pokazalo je istraživanje o prevalenciji gojaznosti kod djece uzrasta sedam godina, Instituta za javno zdravlje (IZJ).
Enisa Kujundžić iz Instituta je objasnila da je istraživanje rađeno na uzorku 1.754 djece, od čega su 46,8 odsto bile djevojčice, a 53,2 odsto dječaci, prenosi Mina.
“Istraživanje je pokazalo da skoro petina dječaka ima prekomjernu tjelesnu težinu, a malo iznad petine ih je gojazno“, kazala je Kujundžić na predstavljanju istraživanja i dodala da djevojčice u istom procentu kao i dječaci imaju prekomjernu masu, dok je svaka deseta djevojčica gojazna.
Prema njenim riječima, djece sa prekomjernom masom dvostruko je više u urbanim nego u ruralnim djelovima Crne Gore.
“Istraživanje pokazuje da je najviše gojazne djece u prigradskim sredinama, nešto manje u gradskim, a najmanje u ruralnim djelovima“, kazala je Kujundžić.
Ona je navela da podaci pokazuju da samo jedan osto roditelja smatra da mu je dijete gojazno, a svaki deseti da ima prekomjernu tjelesnu masu.
„Jasno nam je da na našem području još vlada mišljenje da je dijete sa povećanom tjelesnom masom zdravo i zbog toga smo na zadatku da utičemo na to da se roditeljska percepcija o doživljaju tjelesne mase njihove djece promijeni“, objasnila je Kujundžić.
Prema izjavama roditelja, skoro polovina djece konzumira voće svaki dan, mliječne proizvode skoro 40 odsto mališana, povrće, meso i mlijeko skoro trećina, a ribu samo 1,7 odsto djece.
Podaci pokazuju da skoro svako dijete konzumira slatkiše svaki dan, dok slane grisine jede 7,7 odsto djeca, a samo tri odsto roditelja navodi da im djeca jedu brzu hranu.
Prema navodima roditelja, 51,6 odsto ispitivane djece, odnosno 58,2 odsto dječaka i 44 odsto djevojčica su članovi nekog sportskog kluba.
Direktor IZJ, Boban Mugoša kazao je da su glavni faktori koji doprinose gojaznosti brza hrana koja se konzumira van kuće, kao i laka dostupnost te hrane, gledanje televizije, video zapisa ili korišćenje računara.
„Glavni cilj istraživanja bio je sprovođenje inicijative za nadzor djece, programa evropske kancelarije i SZO, kako bi se dobili uporedivi podaci o prekomjerenoj tjelesnoj masi i gojaznosti djece“, naveo je Mugoša.
Ministar zdravlja Kenan Hrapović, kazao je da je gojaznost medicinski problem koji se najlakše prepozna, ali najteže liječi.
Hrapović je rekao da je gojaznost dostigla epidemijske razmjere u svijetu, navodeći da se u poslednjih 50 godina broj gojazne djece povećao za 300 odsto.







0 Comments