Gorući problemi u šest država Balkana u sferi medija su netransparentno donošenje medijskih politika, ulazak organizovanog kriminala u medije, netransparentno vlasništvo i uticaj marketinških agencija na uređivačke politike, pokazalo je merenje indeksa klijentelizma kroz projekat Media Circle. Iako su neke zemlje obuhvaćene mjerenjima članice EU, a neke nijesu, istraživanje je potvrdilo da je tema univerzalna a da su problemi veoma slični, prenosi euractiv.rs.

Indeksom se mjeri sposobnost država da spriječe klijentelističke prakse u rasponu od minus jedan (najlošije) do plus jedan (najbolje). U Crnoj Gori je 2016. godine izmjereno minus 0,55, u Hrvatskoj minus 0,32, Srbiji minus 0,50, Makedoniji minus 0,58, u Rumuniji – minus 0,67 i Bosni i Hercegovini – minus 0,67.

Na završnoj konferenciji projekta u Sarajevu, rečeno je da je Indeks pokazao da se u tim zemaljama (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Crna Gora i Rumunija) dešava ukidanje pluralizma u medijima i državne pomoći, dok se u nekima državni novac usmjerava samo u one medije koji su “podobni vlastima”.

Posljednje od tri mjerenja Indeksa u okviru projekta, a koje se odnosi na 2016. godinu, pokazalo je da je najlošija situacija u klijentelističkim praksama te godine bila u Bosni i Hrecegovini i Rumuniji, najpovoljnija, ali i dalje negativna u Hrvatskoj, dok je Srbija pokazala da stagnira u “izrazito negativnom trendu”.

“Niti jedna zemlja nije zabilježila pozitivne rezultate, i to je signal da treba da se zapitamo gdje smo i kako da riješimo problem koji vodi u podjele, svađe, ratove. Intervencija je hitna i potrebna”, rekao je menadžer projekta Munir Podumljak iz Zagreba.