Akademik Miro Vuksanović i predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika Sreto Tanasić smatraju da je odluka o prizanju crnogorskog jezika stvar politike, jer ne postoji lingvistička osnova za to.
“Ovde je riječ o politici, nije riječ o lingvistici, nije riječ o nauci ni o logici, već o nečemu što bismo mogli nazvati nasiljem nad činjenicama. Ja ne znam kako će oni sada, kada su dali sebi tako lijep zadatak, prevoditi sa istog jezika na isti i kako će utvrditi šta je napisano na srpskom, a šta na crnogorskom jeziku”, rekao je Vuksanović Tanjugu.
“O nečemu odlučuju ljudi koji zapravo ne poznaju suštinu, jer nema primjera u španskom, engleskom i drugim velikim jezicima da se jezici nazivaju imenima zemalja, kao što je to uvedeno kod nas u poslednje vrijeme da smo od jednog jezika dobili četiri koji se nazivaju po državama”, rekao je upravnik Biblioteke Srpske akademije nauka i umjetnosti.
Tanasić ukazuje na to da su sve dijalekatske pojedinosti kojima su “zakitili taj takozvani crnogorski jezik”, nisu ništa drugo nego pojedinosti srpskih narodnih govora koji postoje u Crnoj Gori, ali da nijedna od tih pojedinosti nije karakteristika samo za govore u CG.
Komitet Kongresne biblioteke iz Vašingtona 8. decembra priznao crnogorski jezik i Crna Gora je u okviru ISO međunarodnog standarda dobila međunarodni kod za jezik, poslije devet godina koliko je prošlo od kako je biblioteka “Đurđe Crnojević” prvi put zatražila kodifikaciju crnogorskog jezika.







0 Comments