Svojim lošim rezultatitma u oblasti u oblasti otvorenosti javnih podataka i korišćenja novih tehnologija u transprentnosti rada uprave, Crna Gora se našla među tri posljednje zemlje u Evropi, odnosno 83. na listi od 115 zemalja, obavijestio je danas javnost Institut alternativa.

Crna Gora je prvi put obuhvaćena globalnim mjerenjem otvorenosti javnih podataka, Open Data Barometer.

Bosna i Hercegovina je jedina država iz regiona lošije rangirana od Crne Gore (100. pozicija na rang listi), dok su bolje rangirane Srbija (65), Kosovo (63), Hrvatska (58), Albanija (50) i Makedonija (48).

Na samom vrhu liste su Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Francuska, dok su na dnu Svazilend, Mjanmar i Jemen.

Države su rangira na osnovu analize tri oblasti: spremnosti uprave za inicijative u pogledu otvaranja podataka, sprovođenja politika otvorenih podataka i uticaju koji otvoreni podaci imaju na javne politike, privredu i civilno društvo.

Institut alternativa (IA) je sproveo istraživanje za Crnu Goru u okviru ovogodišnjeg Open Data Barometra.

IA se godinama zalaže za otvaranje javnih podataka u Crnoj Gori, kroz vizuelizacije budžetskih podataka na portalima ww.mojnovac.me i www.mojgrad.me, konkretne inicijative državnim organima da podijele svoje baze podataka sa javnošću, kao i kroz praćenje procesa transponovanja direktiva EU o ponovnoj upotrebi informacija javnog sektora u nacionalno zakonodavstvo.

Skupština Crne Gore je, podsjeća IA, nedavno usvojila izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kojima je, između ostalog, obezbijeđena ponovna upotreba informacija javnog sektora. Drugim riječima, uvedena je obaveza proizvodnje, objavljivanja i dostavljanja informacija organa vlasti u mašinski-čitljivom formatu.

Zakon sadrži niz nedostataka, na koje je IA ukazao tokom javne rasprave i koji su se našle i u konačnoj verziji. Nedostaci se odnose na uvođenje strogih ograničenja pristupa informacijama, odnosno njenom korišćenju i osnova za odbijanje zahtjeva za ponovnu upotrebu, troškova postupka za ponovnu upotrebu informacija, itd.

Zakonom je uvedena obaveza ne samo dijeljenja podataka sa javnošću, već i proizvodnje novih i digitalizacije postojećih baza podataka, kao i formiranje portala otvorenih podataka do maja 2018. godine, kao centralne adrese za pristup bazama podataka organa vlasti.

IA konstatuje da je potreban temeljno drugačiji odnos Vlade prema politici otvorenih podataka, ali i pritisak javnosti na upravu i intenzivno korišćenje prava pristupa javnim podacima u otvorenim formatima.