Novinarka dnevnog lista Vijesti Jelena Jovanović dobitnica je prvenagrade EU za istraživačko novinarstvo za 2016. godinu, za serijal tekstova o tome kako su nepoznate osobe, najvjerovatnije pripadnici kriminalnih klanova,nezakonito postavile kamere i nadgledale javni prostor na više lokacija u Kotoru.

Druga nagrada pripala je Mileni Perović Korać i Milki Tadić Mijović, iz Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore, za serijal priča pod zajedničkim naslovom “Korupcija na lokalnom nivou – Kolašin”, dok je Ivan Čađenović, iz dnevnog lista Vijesti, nagrađen kao mladi istraživački novinar za serijal tekstova o sumnjama da je dekan Pravnog fakulteta UCG plagirao udžbenik i doktorski rad.

“Iako sam mislila da je istraživačko novinarstvo praktično na izdisaju, ova nagrada mi uliva nadu da nije baš tako i da se još vrijedi boriti za one priče koje udaraju u srž problema i građanima, a ispostavilo se i nadležnima, otvaraju oči i utiču da počnu da rade svoj posao”, rekla je prvonagrađena novinarka Jovanović.

Odluku o nagradama donio je žiri u sastavu: dr OliveraKomar (predsjednica), Dragoljub Duško Vuković, Snežana Nikčević, Sonja Drobac i OliveraNikolić.

Nagrade dobitnicama/cima je danas uručila šefica sektora za politiku, evropske integracije i privredu u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Plamena Halačeva.

Prva nagrada ima protivuvrijednost u iznosu od 4.000 eura, a druge dvije u iznosu od po 3.000 eura.

Na ovogodišnji konkurs stiglo je 17 istraživačkih priča.
Nagrade EU za istraživačko novinarstvo dodijeljene su treći put za redom, u okviru regionalnog projekta koji se posredstvom Mirovnog institute u Ljubljani realizuje u šest zemalja regiona (Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Albaniji i na Kosovu) i Turskoj.

Kordinator za Crnu Goru je Institut za medije Crne Gore.

Vladan Mićunović, v.d. direktor Instituta za medije, saopštio je na kraju trogodišnjeg ciklusa koliko je trajao regionalni projekat nagrade EU za istraživačko novinarstvo, zajedničku ocjenu članova žirija i Instituta:

“Analizirajući trogodišnji period, uočavamo da kvalitet i ukupna produkcija istraživačkog novinarstva u Crnoj Gori nije na visokom nivou. Jedan broj medija bavi se u kontinuitetu istraživačkim novinarstvom – više ili manje uspješno, dok znatan broj uopšte nema istraživačkih priča, ili ih ima tek povremeno i simbolično. Izbjegavanje dubljih, suštinskih novinarskih istraživanjanja, u značajnoj mjeri doprinosi padu povjerenja u crnogorsko novinarstvo, slabljenju integriteta i kredibiletata novinara i pogoršavanju ionako lošeg stanje u medijskoj zajednici.

Utoliko prije treba pozdraviti napore i rezultate novinara koji uspijevaju da dostignu visok profesionalni nivo u ambijentu koji ničim ne ohrabruje takav vid novinarstva i gdje novinari istraživači nerijetko bivaju i fizički ugroženi zbog posla kojim se bave”.