Novo istraživanje, predstavljeno u časopisu Human Brain Mapping, pokazalo je da je mucanje povezano sa slabijim dotokom krvi u područje mozga poznato kao Broca. Taj dio čeonog režnja mozga naziva se po francuskom ljekaru Paulu Broci koji ga je prvi temeljito istraživao krajem 19. vijeka, a ima važnu ulogu u obradi govora, prenosi portal Index.hr.

Rezultati pokazuju da je jače mucanje povezano sa sniženim nivoom dotoka krvi u to područje. Uz to studija je otkrila da su veće abnormalnosti u dotoku krvi u posteriorni režanj, povezan s obradom riječi koje čujemo, u korelaciji sa snažnijim mucanjem. Ovo otkriće ukazuje na to da uobičajena patofiziologija neuronske ‘jezične’ petlje koja povezuje čeoni i stražnji dio sljepoočnog režnja vjerovatno doprinose jačini mucanja.

Rukovodilac istraživanja Bradley Peterson iz Dječje bolnice u Los Angelesu, direktor Institute for the Developing Mind te profesor na University of Southern California, kaže da takva studija protoka krvi nikada ranije nije bila sprovedena kod ljudi koji imaju problema s mucanjem.

Njegov tim nedavno je objavio jednu drugu studiju mozga nuklearnom magnetskom rezonancijom koja je pokazala da postoji povezanost mucanja s promjenama u krugovima u mozgu koji kontrolišu govor kao i s onima koja podržavaju pažnju i emocije. Ova dva istraživanja međusobno se nadovezuju i nadopunjavaju te predstavljaju sasvim novi uvid u funkcionisanje mozga.

“Kada su drugi djelovi krugova mozga povezanih s govorom bili pogođeni prema našim mjerenjima dotoka krvi, vidjeli smo izraženije mucanje kod djece i odraslih“, rekao je prvi autor studije, neurolog Jay Desai.

“Protok krvi obrnuto je proporcionalan stepenu mucanja – što je izraženije mucanje, manje krvi stiže u taj dio mozga“, rekao je Desai.

Oko 70 miliona ljudi u svijetu ima problema s mucanjem, što je oko jedan posto populacije. Kroz fazu mucanja, koja traje šest ili više mjeseci, prolazi čak pet posto djece.