Nedovoljna transparentnost vlasništva nad medijima, slaba primjena antimonopolskih mjera i neefikasna pravila o medijskoj koncentraciji dovela su do stvaranja klastera koji duboko polarizuju medijsku scenu u Crnoj Gori, jedna je od konstatacija iz izvještaja “Medijsko vlasništvo i finansiranje medija u Crnoj Gori”, koji je danas predstavljen u Institutu za medije Crne Gore.

Izvještaj čija je autorka Danijela Brkić je rezultat projekta “Medijska opservatorija za Jugoistočnu Evropu“ (www.mediaobservatory.net ), koji sprovodi regionalno partnerstvo 10 organizacija civilnog društva sa Mirovnim institutom iz Ljubljane kao nosiocem projekta, uz finansijsku podršku Evropske unije.

“Danas u Crnoj Gori, dvije od četiri nacionalne televizije su u stoprocentnom vlasništvu stranih kompanija, a samo jedan od četiri dnevna lista ima lokalne većinske vlasnike. Pri tom, kada imamo medije čiji su vlasnici, prema dostupnim podacima u javnim registrima – finansijski holding sa sjedištem u Amsterdamu, ili preduzeće s grčkim kapitalom registrovano za trgovinu voćem i povrćem, onda teško možemo biti sigurni u itegritet onih koji su tu da građanima pruže pouzdanu informaciju“, kazala je Brkić prilikom predstavljanja izvještaja.

Prema podacima Poreske uprave, na sadašnjem tržištu tek nekolicina medija je u stanju da posluje profitabilno – tek jedna od pet televizija sa nacionalnom pokrivenošći i jedna od četiri dnevne novine.

Poslovanje je posebno problematično na televizijskom tržištu gdje je zdrava konkurencija upitna, s obzirom da TV stanice u lokalnom vlasništvu ulažu znatna sredstva za proizvodnju sadržaja koji su relevantniji za domaću publiku, a televizije u stranom vlasništvu uzimaju značajan udio u gledanosti i, shodno tome, značajan dio marketinškog tržišta zahvaljujući rijaliti programima i sapunicama, uz malo ili nimalo troška lokalne produkcije.

U izvještaju se navodi da odsustvo kontrole regulatora u pogledu ispunjavanja kvota lokalne proizvodnje programa izaziva sumnju u klijentelistički tretman elektronskih medija čije je sjedištve izvan Crne Gore sa provladinim uređivačkim policikama.

U izvještaju se kaže da od 2014. godine dvije od četiri crnogorske dnevne novine imaju istog vlasnika (grčka kompanija), a da, istovremeno, neregulisano tržište online medija pruža dodatni prostor za koncentraciju medijske moći, pa su vlasnici dva dnevna lista postali i vlasnici dva uticajna portala.

U izvještaju se konstatuje da je malo vjerovatno da su medijske akvizicije grčkih investitora u Crnoj Gori njihov primarni poslovni interes, već da, za sada, oni obezbjeđuju nastavak povoljne uređivačke politike svojim partnerima u vladi kao upraviteljima nacionalnih resursa datih im na eksploataciju.

Pored ostalog, u izvještaju je navdeno da ne postoje zvanični podaci o obimu i udjelu državnog oglašavanja u medijima, niti o raspodjeli javnog novca po pojedinačnim medijima, jer ne postoji ni zakonski propis koji reguliše ovu oblast.

Osim ovog, postoje i tvrdnje, da vlada utiče i na alokaciju marketinških sredstava iz privatnog sektora.

Autorka izvještaja je dala i više preporuka, od kojih jedna glasi: Izmjenama i dopunama Zakona o medijima treba uvesti odredbe o nelegalnoj koncentraciji vlasništva u štapanim medijima.