Na Zemlji je u 2014. godini “nestalo više od 18 miliona hektara šuma”, što je dvostruko veća površina od Portugalije, saopštio je Institut za prirodne resurse u svijetu (WRI) iz Vašingtona.

Prema podacima tog istraživačkog centra, samo je u zemljama tropskog pojasa “izgubljeno 9,9 miliona hektara” i proces nestajanja šuma se ubrzava.

Ta pojava je najizraženija u zemljama zapadne Afrike, u dolini Mekonga i visoravni Gran Čako u Latinskoj Americi zbog širenja privrednih aktivnosti, navodi se u istraživanju, prenosi Beta.

Nestajanje šuma doprinosi klimatskim promjenama jer se gube takozvani “ponori” za odstranjivanje ugljen-dioksida, pošto šume doprinose apsorpciji tog gasa sa efektom staklene bašte.

U Brazilu i Indoneziji, zemljama sa najvećim tropskim šumama u svijetu, prošle godine je zabilježeno manje smanjenje površina pod šumama.

Brazil je u protekloj deceniji uspio da smanji gubitak šuma za 70 odsto i ta zemlja pruža dobar primjer za očuvanje šuma, dok je Indonezija nedavno produžila moratorijum kako bi spriječila izdavanje dozvola za krčenje u nekim od svojih najbogatijih šuma.

Međutim, u 2014. udio drugih zemalja u nestajanju tropskih šuma iznosio je više od 62 odsta, dok je 2001. njihov udio bio 47 odsto.

Stanje je posebno zabrinjavajuće u Kambodži u kojoj se od 2001. do 2014. najviše ubrzao proces nestajanja šuma, navodi WRI.

U toj zemlji je prošle godine izgubljena površina pod šumama četiri puta veća od one iz 2001. godine.

Istraživači su konstatovali da su nestanak šumama u oblasti Mekonga i povećanje cijena kaučuka na svjetskom tržištu povezani, što ukazuje da će, sa rastom cijene tog proizvoda, povećati krčenje šuma.

U više afričkih zemalja – Sijera Leoneu, Liberiji, Gvineji, Gvineji Bisao i Madagarsaru, šume takođe ubrzano nestaju.

U Demokratskoj Republici Kongo, Kongo-Brazavilu, Kamerunu, Centralnoafričkoj Republici i Gabonu, površine pod šumama nestaju zbog proizvodnje palminog ulja i drvne građe.

U Latinskoj Americi, šume na visoravni Gran Čako u dijelu koji se postire u Paragvaju, Argentini i Boliviji, brzo nestaju zbog gajenja stoke i soje, upozorava WRI.