Čuveno djelo Ane Frank, jedno od najznačjnijih svjedočenja o progonu Jevreja za vrijeme Drugog svjetskog rata, trebalo bi da postane javno dobro za nešto duže od godinu dana.

Fondacija posvećena uspomeni na mladu Jevrejku tvrdi da je njen otac Oto Frank, koji je preminuo 1980, koautor dnevnika objavljenog 1947, te da ta činjenica umnogome mijenja rok trajanja autorskih prava, prenosi Tanjug.

Prema pisanju francuskog Figaroa, Oto Frank je sakupio građu koju je ostavila njegova ćerka i izbacio pojedine djelove, koje je smatrao previše ličnim. On je i priredio verziju knjige kakvu je danas poznajemo. Budući da je umro 1980, to znači da autorska prava na Dnevnik Ane Frank važe do 2051.

Prema evropskom pravu intelektualne svojine, Dnevnik bi trebalo da pređe u javno dobro nakon 70 godina od Anine smrti, tj. za 13 mjeseci.

Fondacija smatra da je neophodno zaštititi još neko vrijeme ovo izuzetno djelo, posebno od “negacionista i revizionista koji bi mogli da razvlače njegov sadržaj, pa čak i naruše uspomenu na Anu Frank”.