Beringov moreuz štiti planetu od naglih klimatskih promjena

by | apr 10, 2012 | Novosti, Priča dana | 0 comments

Beringov moreuz, koji povezuje Sjeverni Ledeni i Tihi okean “štiti” planetu od naglih i velikih klimatskih promjena, poput onih u poslednjem ledenom dobu, i sve dok je otvoren, okeanske struje neće izazvati takve promjene, navodi se u članku objavljenom u časopisu američke Akademije nauka “Sajens”.

Grupa naučnik na čelu sa Ajsue Hu iz Nacionalog centra za atmosferska istraživanja u Boulderu odlučila je da razjasni da li bi klimatske promjene povezane sa rastom koncentracije gasova staklene bašte u atmosferi mogle da isprovociraju nagle promjene klime, kao što se to događalo u vrijeme poslednjeg ledenog doba (poznate kao oscilacije Dansgora-Ešgera).

Pri takvim oscilacijama prosječna temperatura vazduha na planeti raste više decenija, pri čemu taj rast, po ocjeni naučnika, može da bude 10-15 stepeni. Posle toga nekoliko hiljada godina temperatura polako opada. Kako se ističe u jednom izvještaju programa AMAR (Arctic Monitoring and Ašešment Programme), probe Grenlandskog ledenog štita su pokazale da je u poslednjem ledenom dobu bilo 25 takvih oscilacija, prenosi Tanjug.

Teoretski proračuni pokazuju da je jedan od mogućih uzroka naglih kolebanja “uključivanje” i “iskljucivanje” atlantske meridionalne cirkulacije, dijela globalnih struja u Svjetskom okeanu.

Grupa Hu je koristila kompjuterski model u kome je “zatvorila” Beringov moreuz, blokirajući tako prolaz slane vode iz Tihog okeana u Arktik.

Ispostavilo se da taj scenario stvara uslove za promjenu atlantske meridionalne cirkulacije, koji mogu da uzrokuju oscilacije, dok uz otvoren moreuz globalna okeanska strujanja ne mogu da se nađu u takvoj situaciji.

Naučnici ističu da je u poslednjem ledenom dobu na mjestu moreuza bio kopneni most, koji je spajao Evroaziju i sjevernu Ameriku, koji je najvjerovatnije postojao bezmalo 70.0000 godina, upravo u periodu u kome su se odvijale oscilacije.

Autori ističu da “otvoren” Beringov moreuz može da bude razlog što u doba golocena, koje traje poslednjih 11.000 godina do danas, nije bilo sličnih naglih klimatskih promjena.

0 Comments

Submit a Comment