Ako divlji konji pasu na prostoru nacionalnog parka, koji je javno dobro, da li znači da su i oni javno dobro i da li su ti konji, kao i ostala dobra u granicama parka, povjerena na čuvanje upravi parka
Piše: Duško Vuković
Do ovog povodnja nijesam znao za divlje konje na livadama kod Žabljaka Crnojevića. Išao sam do Žabljaka, kolima i biciklom, peo se na tvrđavu, ali konje nikada nijesam vidio, niti mi je ko za njih rekao.
Moja greška?
Priznao bih ja, ali mi se čini da nije samo moja. U učvršćivanju ovog uvjerenja mi pomaže i iskreno priznanje kolege Vladana Mićunovića da do ove poplave nije čujao za divlje konje na obalama Skadarskog jezera.
Ajde da vidim pominju li se gdje na web site Nacionalnog parka Skadarsko jezero, postavih sebi zadatak. Ovaj nacionalni park nema svoj web site, već je sabijen na zajedničkom nacionalparkovskom, loše započetom i nedovršenom. Zainteresovani tamo malo šta može saznati, pa nije moguće ni izbiskati kakvu trunčicu-informacijicu o divljim konjima.
Ni pretraga diljem interneta nije urodila plodom. Probao sam i dobio tek nekoliko informacija od prije par dana.
Sada se nameću najmanje dva pitanja u vezi sa ovim, a ja ću ih formulisati ovako:
1) Ako divlji konji pasu na prostoru nacionalnog parka, koji je javno dobro, da li znači da su i oni javno dobro i da li su ti konji, kao i ostala dobra u granicama parka, povjerena na čuvanje upravi parka?
2) Ako u jednom nacionalnom parku postoji krdo divljih konja, da li je normalno da ljudi koji brinu o tome parku ili ga turistički promovišu i valorizuju, skrivaju tako zanimljivu informaciju?
Moj odgovor na prvo pitanje je afirmativan i, prema tome, smatram one koji brinu o NP Skadarsko jezero odgovornima za divlje konje. Svaki uginuli konj, svaka konjska patnja – njima na dušu.
Nije normalno, pa, zato, ni prihvatljivo, moj je odgovor na drugo pitanje. Nije normalno niđe, a kamo li u zemlji koja se samoproglasila ekološkom i ima dugoročnu strategiju održivog razvoja. I… bla, bla, bla.
Konji su divlji, a mi? Šta smo mi?
Mi smo stoka.
To je grafit u Kotoru, i netacan je. Jer mozda i ima smisla u nekom prenesenom znacenju, ali pretpostavlja da su ljudi plemenitiji od zivotinja. Sto precesto ne stoji.
Ne znam, vjerovatno ne treba nista ni ocekivati od onih kojima nije strano ubijanje komsija (ko jos da misli na konje ili, ne daj Boze, na pse lutalice – oni su za gazenje BMW-om), ali ja se uvijek uzbudim, iznerviram i razestim.
Evo jednog video segmenta (pola minuta pred kraj) koji govori ko smo i gdje smo:
http://www.youtube.com/watch?v=qWBnhQOXpWE
Nacionalni park Skadarsko jezero a valjda ni ostali NP nemaju svoj web-site, već je sve objedinjeno(i nepregledno) u jednom, zajedničkom!
Crna Gora je turistička destinacija a turizam je glavna privredna grana, uz to smo ekološka Država!
NP Skadarsko jezero iz godine u godinu posjećuje sve više turista. Zasad je glavna atrakcija za turiste, krstarenje brodom tj.brodovima. U toj „floti“ za prevoz turista ima takvih kanti, da je samo pitanje sezone kada će doći do nesreće sa nesagledivim poslijedicama. Većina tih brodova nema osnovnu opremu za spasavanje. Na jezeru ne postoji stalna, mobilna i opremljena spasilačka ekipa ili služba. Nema službe za obavještavanje, a i ljeti na jezeru zna da najednom duvne jak vjetar, sa talasima koji su mnogo nezgodniji od talasa na moru (brži su tj.učestaliji), da ako se brodovi na vrijeme ne sklone u „sigurnu luku“, nema im spasa. Prije nekoliko godina su se tako potopili jedan gliser i čun, bilo je nekoliko utopljenika.
Na jezeru, ispred zgrade NP, ljeti, nerijetko divljaju skuteri, dok u većini jezera koji su NP u drugim državama, samo policija i nadležne službe mogu voziti plovila na klasičan i ograničen motorni pogon. U našem NP, gliseri sa jakim motorima, u poslednje vrijeme i skuteri, su normalna i uobičajna pojava.
Mislim da velika većina podgoričana npr., ne zna da je temperatura vode u jezeru već početkom maja mjeseca oko 26 stepeni, veoma ugodna za kupanje, dok je temperatura vode od početka juna do polovine septembra, konstantno od 29 do 31 stepen(pretopla za kupanje). U nijednom izvještaju HMZ i ostalih sličnih službi se ne daje temeratura vode našeg najvećeg jezera, dok svakodnevno imamo izvještaje o temperaturi mora iz svih primorskih gradova. Da se taj podatak zna, mislim da bi ne mali broj turista u vrijeme ljetnih bura, kada temeratura mora padne na 20-21 stepen došlo na kupanje na Skadarsko jezero.
I da ne nabrajam dalje. Postoji još milion stvari koje bi trebalo znati i saopštavati o Skadarskom jezeru, kako bi se isto moglo adekvatnije turistički valorizovati, pazeći pri tom na održivi razvoj, njegovu jedinstvenu floru i faunu, kultrurno-istorijske spomenike…
“…ali konje nikada nijesam vidio, niti mi je ko za njih rekao.”
Ocigledno, bili su brzi.
“Manojlović kaže da su se rendžeri iz Nacionalnog parka danas povukli, zato što imaju limene čamce, koji nije su najsigurniji po nevremenu.”
Pojavise se i neki nazovi- rendzeri, sa limenim camcima? Zbilja, a sta rade spasilacke sluzbe?