Dopunjena verzija Protokola iz Kjota će vjerovatno biti dio svjetske borbe protiv globalnog zagrijavanja sve do 2020. godine, navodi se u Nacrtu teksta kojeg je sastavila Danska, domaćin Samita Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, koji se održava u Kopenhagenu s ciljem postizanja dogovora o novom klimatskom sporazumu.

U tekstu, koji bi trebalo da bude temelj za sklapanje dogovora na samitu u Kopenhagenu, navodi se da "potpisnice Protokola iz Kjota smatraju da bi dalje obaveze razvijenih zemalja trebalo da imaju formu konkretnih ciljeva za ograničavanje i smanjenje emisije štetnih gasova", prenio je Rojters.

Sporazum iz Kjota, sklopljen 1997. godine, obavezuje sve industrijski razvijene zemlje, osim SAD koje ga nisu potpisale, na smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2012. godine, podsjeća RTS.

Na samitu u Kopenhagenu, koji traje od 7. do 18. decembra, predstavnici 192 države rade na tome da dogovore širi sporazum koji bi obuhvatio sve zemlje u borbi protiv globalnog zagrevanja.

Mnoge bogate zemlje se zalažu za jedinstveni sporazum pod okriljem UN, ali siromašne države smatraju da je bolje da postoje dva dokumenta: Kjoto sa obavezom značajnog smanjenja emisije za razvijene zemlje i novi, manje obavezujući sporazum, koji bi važio za zemlje u razvoju.

Danski nacrt dokumenta predviđa mogućnost da Protokol iz Kjota preživi samit u Kopenhagenu i nastavi da postoji uporedo sa novim sporazumom koji bi sadržavao obaveze država u razvoju i SAD.