Prema rezultati velikog istraživanja, koje je sproveo Božo Skoko sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Franja Tuđmana 11 odsto Hrvata smatra krivim za rat na prostoru bivše Jugoslavije, piše zagrebački nedjeljnik Globus.

Da je Slobodan Milošević najodgovorniji tvrdi 18 odsto građana Srbije, dok 15 odsto ispitanika u Bosni i Hercegovini krivcem smatra Aliju Izetbegovića.

Iako, 10,9 odsto građana Hrvatske navodi da je za ratove u Hrvatskoj i BiH najdogovorniji Franjo Tuđman, građani Srbije su još kritičniji prema svom bivšem predsjedniku. Čak 18 odsto ispitanika u Srbiji najdogovornijim za početak ratova, devedesetih godina, smatra Slobodana Miloševića, prenosi RTS.

Kada je Alija Izetbegović u pitanja, kao najdogovrnijeg za ratne sukobe vidi ga 15 posto ispitanika u BiH. Ovaj rezultat istraživanja je specifičan, pošto je BiH država tri konstitutivna naroda, pa se može pretpostaviti da Izetbegovića u najvećoj mjeri okrivljuju ispitanici srpske i hrvatske nacionalnosti.

Ispitanici su Međunarodnu zajednicu, takođe, vidjeli kao krivca za ratove na prostoru SFRJ, ali ne u svim državama podjednako. Njenu krivicu najviše ističu u Srbiji, 36 posto ispitanih, 28 posto ispitanika iz BiH, 23 posto isptanika iz Makedonije i 17 posto ispitanika iz Crne Gore.

U Hrvatskoj i Sloveniji ne vide Međunarodnu zajednicu kao krivca za eskalaciju ratnih sukoba, pa je tako kao krivca navodi svega 2,1 odsto ispitanih u Hrvatskoj.

Miloševiću najveću odgovornost za rat pripisuju ispitanici u BiH (34 posto) i Makedoniji (29 posto). U Hrvatskoj ga najvećim krivcem za rat smatra 28,6 odsto ispitanika, u Sloveniji 28 a u Crnoj Gori 25 odsto njih.

Tuđmana najodgovornijim za rat smatra 23 odsto ispitanika u BiH, 21 odsto u Srbiji i Crnoj Gori, 15 posto ispitanika u Makedoniji i 7 posto ispitanih u Sloveniji.

Zanimljiv je podatak da u Sloveniji najmanje ispitanih okrivljuju Tuđmana za početak ratnih sukoba, manje nego u Hrvatskoj.

Obimno terensko istraživanje o krivcima za rat na prostoru bivše Jugoslavije Božo Skoko je sproveo na uzorku od 6.087 ispitanika u svih šest država bivše Jugoslavije, Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji.