Kako prenosi portal SEEbiz.eu vijest agencije Mina-business, on je kazao da je padu BDP-a, prije svega, doprinijelo smanjenje industrijske proizvodnje od 31 odsto u devet mjeseci, 21 odsto manji obim građevinskih radova u prvoj polovini godine i 11 odsto slabiji promet u trgovini u osmomjesečnom periodu.

"Glavni problem crnogorske ekonomije je likvidnost privrede. Paradoks je da imamo višak novca u bankama, a manjak u privredi, što će biti izazov za ekonomsku politiku", ocijenio je Lazović nakon sjednice Vlade, koja je danas usvojila Analizu ostvarivanja ekonomske politike u periodu od devet mjeseci.

On je dodao da su niska stopa inflacije od 1,7 odsto, 15 odsto veći rast stranih direktnih investicija u odnosu na isti prošlogodišnji period, stabilan nivo ostvarenih rezultata u turističkoj djelatnosti, vitalnost i fleksibilnost malih i srednjih preduzeća, pored Vladinih mjera za ublažavanje posljedica globalne krize, doprinijeli da pad BDP-a ne bude veći.

"Crna Gora je u uslovima ekonomske krize uspjela da poveća stopu zaposlenosti 5,5 odsto na 177 hiljada, koliko je iznosila na kraju septembra, dok je nezaposlenost ostala na nivou od 10,7 odsto", saopštio je Lazović.

Neto zarada je, prema njegovim riječima, iznosila 454 eura i bila je 7,6 odsto veća u poređenju sa prosjekom iz prošle godine, dok je bruto uvećana 2,2 odsto na 631 euro.