Nije vrijeme za aplauze

Objavljeno: 30.09.2009, 09:56h

Avgust je na Crnogorskom primorju bio veoma dobar, ali ipak nedovoljan da anulira minuse iz predsezone, a evo, pokazuje se, i u postsezoni

Avgust je na Crnogorskom primorju bio veoma dobar, ali ipak nedovoljan da anulira minuse iz predsezone, a evo, pokazuje se, i u postsezoni

Piše: Mustafa Canka

Nakon što su svi oni koji rade i žive od turizma podvukli svoju crtu, čini se da splašnjava zvanična euforija da je sezona bila izuzetno berićetna. Bila je bolja nego što se očekivalo na početku, ali nipošto ne onakva kakvom se hvale naši državni i lokalni čelnici.

"Možemo sa potpunom sigurnošću i osjećajem zadovoljstva reći da je ova turistička sezona, u okviru objektivnih okolnosti, bila uspješna. Ostvarili smo rezultate koje smo zacrtali i sasvim smo sigurni da će se do kraja godine ostvariti rezulati koji će odgovarati projekcijama naše ekonomske politike. A to znači, približno ili isti broj turista, noćenja i prihoda kao što je to bilo u prošloj rekordnoj godini", rekao je resorni ministar Predrag Nenezić.

Krupne greške Vlade

Da  Vlada ne može izbjeći odgovornost za ovogodišnje loše rezultate u turizmu, pokazuju slijedeće činjenice. Ona je kasno usvojila antikrizne mjere, nije finansijski pomogla hotelijerima da pripreme sezonu iako je to obećala, a u maju (!?) je poručila stranim turoperatorima čiji su gosti demonstrativno napustili hotel Iberostar Belvi u Bečićima da ne može da garantuje ispunjenje odredaba iz ugovora koje se odnose na buku, a koju su i tokom noći stvarale građevinske mašine na Zavali! "Sve to pokazuje neozbiljnost Vlade i njen kampanjski odnos prema našoj najvažnijoj privrednoj grani", kaže Ivančević.

U njegovom ministarstvu su već izračunali da su prihodi u prvih osam mjeseci iznosili 430 miliona eura, upravo onoliko koliko su kreditne obaveze turističke privrede.

Avgust

U jednom se svi slažu: avgust je na Crnogorskom primorju bio veoma dobar, ali ipak nedovoljan da anulira minuse iz predsezone, a evo, pokazuje se, i u postsezoni. Nešto bolja nego lane bila je struktura gostiju, ali je ona, prije svega, rezultat cjenovne politike: gosti slabije platežne moći iz regiona su ostali kod svojih kuća ili su se, na primjer, kao Kosovari radije odlučivali da odmor provedu u Albaniji, dok je zbog jeftinog smještaja  na našoj obali bilo znatno više Bosanaca, Poljaka, Čeha i Slovaka, pa i Rumuna i Bugara. Samo kod nas su oni mogli da noćenje plaćaju šest do osam eura, ili tri puta jeftinije nego u Hrvatskoj. U nekim hotelima čitavih – deset eura!

Gostiju iz Zapadne Evrope, posebno Njemaca, je i ove godine bilo bolno malo. A oni su ovdje uvijek bili sinonim za turistu.

Direktor renomiranog hotela Kraljica Crne Gore u Bečićima Dragan Ivančević kaže da je sezona pokazala sve slabosti crnogorskog turizma. "Ova zemlja i njena Vlada još uvijek nijesu odlučile da li žele da razvijaju masovni turizam, što smo imali ove godine, ili da sprovode Strategiju iz Master plana, koja predviđa da ovo bude destinacija za visokoplatežne turiste", rekao je on.

Na takvu praksu ukazano je i iz Pokreta za promjene. "Želimo da upozorimo na nedosljednost koja postoji u Vladi i u Ministarstvu turizma: jedno se priča, drugo se radi. Mi smo oštro protiv toga", ističe visoki funkcioner te stranke Miloš Bigović.

Đe su pare?

Zbog "last minute" aranžmana, smanjene potrošnje (najbolje su radili fast-food restorani i samoposluge, te zakupci plaža) i niske cijene smještaja, zarada nije pratila fizičke pokazatelje sezone. Posebno je bila loša vanpansionska potrošnja, koja je značajno manja od prošlogodišnje. A te brojke Ministarstvo turizma niđe ne spominje.

"Za razliku od ranijih sezona kada se praktično naručivalo bez jelovnika, sada se prvo gleda jelovnik, pa se onda naručuje i kombinuje. Gosti vode računa o svakom centu", kaže vlasnik poznatog ulcinjskog restorana Plaža Hasan Karamanaga.

On navodi da je sezona trajala od 12. jula do 27. avgusta i da je zato njegova zarada za 15 do 20 odsto manja nego lane.

Anketa UBA-e

Rezultati ankete koju je sprovela "Ulcinj biznis asocijacija" (UBA), morali bi da zabrinu sve one koji odlučuju o turizmu. Naime, većina ispitanih privrednika i stanodavaca (56 odsto) kazala je da je sezona bila prosječna, 40 odsto da je bila neuspješna, a tek četiri odsto da je bila uspješna.

Slabije poslovanje u odnosu na lane zabilježilo je čak 71 odsto ispitanih, a prosječan pad zarade je, kako tvrde, 30 odsto!

Četiri petine ulcinjskih privrednika ocijenilo je da mjere države ne djeluju stimulativno na razvoj turizma, dok više od polovine anketiranih smatra da su najveće barijere u poslovanju visoke takse i porezi. Dakle, prihode "jedu" veliki rashodi i krediti, pa profitabilnost u turizmu i ugostiteljstvu iz godine u godinu opada.

Gosti su i ove sezone najčešće imali primjedbi na buku, nedostatak parkinga i na čistoću, a sve više i na neljubaznost svojih domaćina. Činjenica da je sve manje onih koji po drugi put ljetuju u Crnoj Gori, morala bi sve odgovorne da pokrene na razmišljanje i akciju.

Strukturni problemi su i dalje siva ekonomija, nestručni kadar i naročito veoma nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta.

Karamanaga, koji je vlasnik i hotela Dulcigno, dodaje da brzo treba otklanjati sve te nedostatke i već sada početi pripreme za narednu sezonu, koja će, kako procjenjuje takođe biti teška, dok će konkurencija biti nemilosrdna.

Nepogoda

Najveći broj hotelijera, ugostitelja i privatnih stanodavaca na Crnogorskom primorju ne dijeli, dakle, optimizam i zadovoljstvo državnih i lokalnih funkcionera. Ljudi više vjeruju svojim očima i novcu koji im je ostao u džepovima, nego medijskoj propagandi zvaničnika.

Da je sezona bila tako uspješna valjda bi to poboljšalo stanje u državnom budžetu, popravila bi se likvidnost privrede, a "najturističkije" opštine Budva i Ulcinj bi izmirile dugovanja prema zaposlenima u administraciji i javnim službama, i platile ostale svoje obaveze.

Kada se sve sabere, može se zaključiti da su privatni stanodavci, ugostitelji i hotelijeri zaradili u prosjeku za petinu manje nego 2008. godine, baš kao i lane u odnosu na godinu ranije.

A to je zaista malo da bi se lagodno živjelo preostalih deset mjeseci, izmirile ogromne obaveze, dažbine i porezi, platile kreditne rate i (ako nešto preostane) uložilo u poboljšanje ponude.

Nerealno je išta drugo očekivati od sezone koja traje pedesetak dana. Da se nešto slično desi u nekoj drugoj turističkoj zemlji na Mediteranu, sezona bi bila proglašena elementarnom nepogodom! Zato se od turizma na Crnogorskom primorju već 20 godina ne živi, ali se od njega lakše preživljava.

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register