‘Zaprašivanje’ košnica

Objavljeno: 09.03.2009, 21:35h

Iz dana u dan sve je manje meda na području Crne Gore, kaže Branko Džankić, član pčelarskog Saveza iz Podgorice i predsjednik komisije za zaštitu pčela

Iz dana u dan sve je manje meda na području Crne Gore, kaže Branko Džankić, član pčelarskog Saveza iz Podgorice i predsjednik komisije za zaštitu pčela

Piše: Jelena Ćorluka


Crnogorski pčelari ušli su u 2009. godinu sa zebnjom, prije svega plašeći se jako loših prinosa meda, koji su obilježili par proteklih godina. Kao jedan od razloga ovako lošeg prinosa pčelari navode i nedavni pomor pčela, za čije se glavne uzročnike smatraju Aluminijumski kombinat iz Podgorice i AD Plantaže. Pošto tačnih rezultata analiza još uvijek nema, ostaje nam samo da se nadamo da se neće obistiniti Ajnštajnova prognoza u kojoj ističe da će čovječanstvo nestati četiri godine nakon što nestanu pčele sa lica zemlje. O ovom problemu ne samo za pčelare, već i za cjelokupnu poljoprivredu govorio nam je član pčelarskog Saveza iz Podgorice i predsjednik komisije za zaštitu pčela, gospodin Branko Džankić.

Izvještavanje u kriznim situacijama je izborni predmet na drugoj godini Fakulteta političkih nauka u Podgorici  –  Akademski studijski program za sticanje diplome: NOVINARA, koji realizuje gostujuća predavačica, docentkinja  Dubravka Valić Nedeljković. Izborni predmeti, prema Bolonjskoj reformi visokog školstva, trebalo bi da studente bolje upute u oblasti kojima žele da se bave u budućoj profesiji. Imajući tu ideju u vidu, ishodište izbornog predmeta Izvještavanje u kriznim situacijama  su tri samostalna, žanrovski raznolika, novinarska teksta koje studenti realizuju za objavljivanje.  Osnovna tema prvog su elementarne nepogode i radi se u žanru  intervjua ili bilješke, drugog su krizne situacije u kojima su ugroženi ljudski životi nebrigom ili namjerom (‘saobraćajke’ i bezbjednost u saobraćaju uopšte) u žanru članka, a trećeg reportaža iz oblasti krvnih delikata, ali i požari, demonstracije, sportski susreti visokog rizika, terorističke akcije. PC NEN je otvoren za podršku i objaviće neke od ‘ranih radova’ budućih novinara/novinarki.

Kakva je generalno bila 2008. godina za pčelare u Crnoj Gori?

– Ova godina je bila ispod svakog prosjeka. Kako godine prolaze meda je sve manje, a povrh svega nas je zadesio i pomor koji je samo upotpunio sliku i onako loše pčelarske godine. Situacija je dostigla vrhunac jer se do sada nije dešavalo da se po košnici izvrca tako mala količina meda od 10 kg ili čak da se u košnici ne nađe ništa, dok je ranijih godina praksa bila i do 50 kg. To je jedan zabrinjavajući podatak, koji nije tako olako dat, već uz konsultacije sa pčelarima iz drugih gradova, kao i iz regiona.

Po dosadašnjim analizama šta je uzrok tako loše godine?

– Sam pomor se smatra jednim od uzročnika, mada naravno da nije samo to razlog jer se situacija sa lošim prinosom  javlja već par godina unazad. Tačne razloge je teško dati, ali neke od pretpostavki su da su u pitanju kisele kiše ili čak štetni sunčevi zraci, kao i ugrožavanje prirode od strane ljudi.

Kako je došlo do velikog pomora i koja područja su bila zahvaćena?

– Što se samog pomora tiče, njegovim uzrokom se smatraju zagađenje iz Aluminijumskog kombinata, koji se nalazi u neposrednoj blizini stradalog područja kao i AD Plantaže i hemikalije koje koriste voćari. Naravno u svoj toj priči ne treba zaboraviti ni individualce koji nisu ni svjesni kakve probleme izazivaju svojim nemarnim ponašanjem. U prvom pomoru, u martu 2008. zahvaćena su područja Malesije, kao i dio Kuča, dok su u drugom, u oktobru iste godine, najviše ugrožena područja Donja Gorica, Beri i Tološi.

Kakve su posledice i kolika je šteta?

– Posledice su katastrofalne. Dovoljna je samo činjenica da je porodica Siništaj iz Malesije, koja se pčelarstvom bavi čitavih sedamdeset godina, ostala čak bez devedeset odsto košnica. Što se tačnih podataka tiče u prvom pomoru  totalno je uništeno 450 pčelinjih društava tj. košnica, a 920 je djelimično stradalo. Novčana šteta se procjenjuje na 54.000 eura. U drugom pomoru, situacija je bila nešto bolja za pčelare, gdje je novčana šteta iznosila 35.000 eura. Svi znamo kakve mogu biti posledice zagađenja, i to ne samo za pčele. U pojedinim momentima se čak postavljalo pitanje kvaliteta meda, ali ispitivanja su pokazala da je med sasvim ispravan. Ekotoksikološki zavod je takođe vršio ispitivanje na uzorku umrle pčele, i utvrđeno je da nije u pitanju bolest, već zagađenje ali nije utvrđeno kakvo. Ugrožena je čitava životna sredina, znamo kako to štetno može uticati i na biljke i na životinje, kao i na namirnice koje od njih dobijamo.

Ko je nadležan za ovaj problem i da li ste se obraćali nekome za pomoć?

– Jedan dio odgovornosti sasvim sigurno snosi Ministarstvo za zaštitu životne sredine, kao  kompetentno tijelo za to područje. Savez pčelara se obraćao za pomoć u oba navrata. Za prvu štetu je opština glavnog grada dala odštetu koja je bila simbolična. Što se tiče drugog pomora, zahtjev za pomoć je predat ali još uvijek nije ništa urađeno.

Ministarstvo za zaštitu životne sredine sa druge strane nije mnogo zabrinuto zbog problema koji imaju pčelari. Rekli su mi da još uvijek nemaju informaciju o pomoru pčela i da nemaju vremena o tome da razgovaraju. Možda će se i oni zabrinuti kada u njihovoj kuhinji ne bude meda… Ako se uzme u obzir da je slična situacija zadesila i područja u regionu: Srbiju, Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, kao i šire: SAD i Kanadu, čini se da ovaj problem postaje globalnog karaktera. Po svemu sudeći, još uvijek nismo svjesni ozbiljnosti problema i značaja pčele i njenih proizvoda kao inikatora životne sredine.

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply