Čija je voda u akumulacionim jezerima?

Objavljeno: 28.01.2009, 16:30h

Piše: Duško Vuković

Kako neko može postati vlasnik vode sa krova moje kuće, ako to ni mene nije moglo zapasti?

Odmah da raščistimo – pitanje iz naslova bloga je u ovoj ili sličnoj formi  artikulisao moj prijatelj i obnarodovao ga, svojevremeno, na nekom naučnom skupu.

Nijesam bio u prilici da u razgovoru sa njim, ali ni sa bilo kim drugim, razmotrim sve ekonomske i ine aspekte pitanja koje me intenzivno mori ovih dana, a posebno od kada je ponovo aktuelizovano pitanje privatizacije Elektroprivrede.

Budući bloger, voljan sam da vlastite more i dileme podijelim sa drugima.

Pada kiša. Kapi dobuju po krovu kuće i kišnica se sliuva na tlo, a, potom, što tim tolom a što ispod njega, dospijeva u potok, pa u rijeku i, konačno, u akumulaciono jezero hidroelektrane.

Čija je kiša?
Onoga čiji je krov?
Božija?
Svačija?
Opšte dobro?

Čija su krov i kuća ispod njega?
Kuća je zajedničko vlasništvo moje porodice, a to je i njen krov.

Isto mogu da kažem za tlo na koje se sliva kišnica, koja, poslije izvjesnog vremena, dospijeva u jedno akumulaciono jezero.

Da li one kapi koje dobuju po mome porodičnom krovu i slivaju se na tlo (koje, po zemaljskim zakonima, pripada meni, mojim sestrama i braći) prerastaju u drugačiji (da ne kažem viši) vlasnički kvalitet samim tim što se domognu akumulacionog jezera?

Da li onaj ko sjutra kupi hidroelektranu, kupuje samo branu, turbine i ostalu skalameriju? Ako od države kupuje samo to, kako će proizvoditi električnu energiju bez vode?

A ako računa da je kupio i vodu iz akumulacionog jezera, onda me dvoji – ima li pravo država, t.j. Vlada, da prodaje vodu sa krova moje porodične kuće?

Kako neko može postati vlasnik vode sa krova moje kuće, ako to mene nije moglo zapasti?

Može li budući vlasnik Elektroprivrede da tuži moju porodicu ako odlučimo da zadržimo svu vodu sa privatnog posjeda i prodamo je vlasniku konkurentske elektroprivrede?

Kad dođete dovde, razmislite u koje akumulaciono jezero odlazi voda sa vašeg krova i imanja, a onda možemo i da popričamo 🙂

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

  1. Milovan Vukov Jankovic says:

    Kad bih ja sa Laza Jankovica,
    skupio jedan kubik vode na 800 metara nadmorske visine, pa pomocu cijevi sproveo istu na Bioche, na turbinu elgeneratora i to prodao onoj u prodavnicu po cijeni EPCG za maleprivrednike od 16 centi, plus PDV,
    moga bi nakrivit kapu i skupljat kishnicu da supliram peMziju.

    Sa jednog hektara u Dansku, se moze ubrat 100 puta vishe KWh, ako ih pretvorimo u eure nego ako posijemo pshenicu i pozanjemo 4-5 tona, a niko nam ne brani, da radimo i jedno i drugo.

    Evo planiraju 100 000 elautomobila, udjesh na “PUMPU” a oni ti umjesto benzina zamijene bateriju, sve automatski, ne izlazish iz kola, da bi izkoristili ove milijarde KWh od vjetro generatora, tako razmishljaju DOMACINI I SRECNI NAROD.

    RASPIKUCE I NESRECNI NARODI,
    imaju one skorojevice, koji od prodaje zemlje GORE CRNE potroshe dvije milijarde na lijechenje LICHNIH KOMPLEKSA, za svoj PUPAK&SHUPAK a svoju teritoriju i svoju vodu, daruju braci iz ERceGOvine, da je oni koriste i braca Rvati, koji nam kasnije tu istu vodu sa nashijeh krovova prodaju u Herceg NOVOM, da nas NAPOJE, kad smo goveda, i kad nas JUNAD vode u prosperitet.

    Sad su oni sa Zabljaka i Shjcepan polja bogatiji duplo, jer su oni iznad 1600 metara nadmorske visine, pa imaju 4 KWh,
    zato ova momchad shto ce da se zene, neka traze neku rumenu, kojoj kapilari pucaju od niskog planinskog pritiska, jer je njena voda, duplo vrednija.

  2. Veljko B Ilic says:

    “Cija je voda u akumulaciona jezera”, pita nas gospodin Dusko Vukovic. Procitah nedje u stranoj i domacoj stampi, da ce se buduci ratovi voditi zbog nedostatka vode. Svi su izgledi, da su vec poceli da nas miroljubivi narod pripremaju za buduce ratove! Varate se gospodo, gradjani Crne Gore nece nikada ratovati zbog vode koje ima dosta i “na pretek”.

    U nasem narodu postoji jedna izreka za one ljude/zene koje vam “nebi dali ni casu vode da popijete”. Nazivaju ih cicijama. Imamo mi dosta vode: recne, jezerske, morske, vode rijeka ponornica, kao i one sto skupljamo sa krovova nasih kuca. A sada da odgovorim, cija je ono voda u akumulacionim jezerima? Iskreno da vam kazem ja vam nebih umio odgovoriti na to “skakljivo” pitanje. Ja znam da smo mi obicni smrtnici, svi vlasnici one zagadjene vode koja se nalazi 70% u nasem tijelu. Za tu “zagadjenu” vodu mogu da garantujem da je nasa.

    Znam, da je voda sa krova kuce gdje sam se rodio, oticala u neke ponore, a ti podzemni ponori su vodu ulivali u rijeku Zetu, a onda preko krupackog jezera pokretala turbine na “Glavu Zete”, pa onda, pomoga vi Bog, moja voda se ulivala u Moracu, i ta Moraca uvire (cini mi se) u Skadarsko jezero koje nije akumulaciono, pa onda otice rijekom Bojanom u Jadransko more. Tu se gubi svaki “trag” vode sa krova kuce u kojoj sam se rodio. Radujeme sto voda sa moga krova uvire u moje rijeke, a moje rijeke uviru u nase more.

    Ima ‘nekijih’ odje, cija voda sa njihovih kuca se uliva(la) u neke rijeke, pa onda ta njihova voda otekla je u Crno More gdje joj se gubi svaki ‘trag’. Nijesmo mi kao ovi koji neznaju sta to bi sa ‘njihovom’ vodom? Mi dobro znamo gdje je ‘nasa’ voda.

    PS: Izvinjavam se, sto sam ovo sastavio ‘sa brda i sa dola’, pa sam mozda i malo skrenuo sa teme. Sigurno je gospodin Vukovic htio da nas “zavadi” prije objavljivanja tendera za dokapitalizaciju nase Elektroprivrede. Ako zelite da dobijete vise i tacnije informacije o EPG, pitajte Ranka i Mila. Istina, nebi fino bilo da ih obametate sada kada su mnogo zauzeti oko ovih vaznih izbora. Budite strpljivi, valjda imate dosta vode i struje do 30 marta ove proste 2009-e godine. Zivjeli!

  3. Vladimir Nedovic says:

    Uh, tesko pitanje, za mene barem. Drzavna, rekao bih. Isto se odnosi na vazduh (frekvencije, nebo za avione, itd.).
    No cini mi se da ste, u svakom slucaju, dali bar neke od razloga iz kojih prirodne resurse ne bi trebalo prodavat strancima, ili privatnicima. Naravno, pod uslovom da su izabranici naroda zaista odgovorni i rade u opstem interesu, sto nije slucaj.
    Tako da rjesenja nema 😉

  4. Vojin Grubac says:

    Gospodine Vukovicu,

    negdje septembra 2004.g. gospodin BNK je u “Monitoru”, opservirao temu crnogorskih voda, a ja sam dao svoj osvrt na taj tekst, koji “Monitor” nije objavio. Evo dijela tog teksta, a vezano je i za ovaj vas humoristicki tekst.

    Crnogorske vode u crnogorske potoke

    Gospodin BNK , u svojoj ” ekspertizi” utvrdjuje sljedece :” Vode Tare i Pive, kao crnogorske vode, cine Drinu od Scepan Polja i nizvodno.” A potom pita: “Zar na ovim crnogorskim vodama Srbija nije uradila hidroelektrane na Drini?” I dopunski pita: “Zar nije izgradjena hidroelektrana na crnogorskoj rijeci Ibru (hidroelektrana Gazivoda)?”. Munjevito je uslijedilo jos jedno pitanje, ocigledno nezadovoljnog i razgoropadjenog g. BNK, koje je podiglo intrigu do usijanja – “Pa zar Republika Srpska i Hrvatska ne koriste vodu Trebisnjice, koju cini i veliki dio sliva sa crnogorske teritorije?” Sva ova pitanja su bila postavljena da bi g. BNK, na kraju, ekspertski briljantno poentirao ustvrdivsi: “Ako je ovo cinjenicno stanje po sve neosporno, postavlja se pitanje, zasto korisnici nasih vodotoka ne placaju Crnoj Gori niti jedan heler (!?), a kamoli sto drugo i vise?”
    Tesko je osporiti stav g.BNK da su Piva i Tara “crnogorske vode”, jer je jasno, i neosporno, da je kisnica za te vode dosla padavinama sa “crnogorskog neba” (malo je sporno pitanje da li su oblaci na “crnogorskom nebu” bili autohtoni ili su presli granicu republike sa okolnih teritorija!?). Jos je teze osporiti njegovo ubjedjenje da vode tih rijeka cine Drinu “od Scepan polja i nizvodno”, jer je ocigledno da one ne cine Drinu – uzvodno. Sporno moze biti to da li “crnogorske vode” ovih rijeka ostaju crnogorske i kada se pretoce preko granica Crne Gore? Ako g.BNK dokaze da one ” bivajuci jednom crnogorske – ostaju zauvijek crnogorske ” – to zaista moze dati pravo Crnoj Gori ne samo na rijeku Drinu, vec i na dio Save od usca Drine u Savu – do Dunava. Zatim na Dunav do ulivanja u Crno more, pa cak i na samo Crno more i obalu Crnog mora. Tada bi Crna Gora imala, ili dobila, svoje teritorijalne vode ne samo na Jadranu, vec i na Crnom moru. Moze biti da Crnoj Gori to “medjunarodno pravo” vec pripada na osnovu stihova najnovije (mada, medju narodom – ne osobito popularne) , crnogorske himne gdje postoji i sledeca strofa “Rijeka ce nasi vali, sto uticu u dva mora, glas nositi oceanu da je vjecna Crna Gora”. Doduse, prvi dio bi se trebao, zbog povecane preciznosti, promjeniti u – “Rijeke ce “crnogorskih voda”, sto uticu u dva mora, glas nositi oceanu…”. Time bi se stavilo do znanja i medjunarodnoj zajednici da ce Crna Gora neodustajno braniti svoje pravo da njena kisnica, i tekuca voda – ostane trajno njena, autohtona i nepovrediva – u ma kakvom agregatnom stanju ona bila.

    Crnogorske slivove u crnogorski dzep

    Sto se tice Trebisnjice , gospodin BNK je previdio da je ona – cuvena ponornica. Po ideji je ona zaista trebala da protekne preko hrvatske teritorije ali je iznenada , sama po svojoj volji, otisla u zemlju. Samim tim je Hrvatska nezasluzeno napadnuta od g.BNK da besplatno koristi vode Trebisnjice, jer ih ona regularno kupuje od Republike Srpske. Doduse, nejasno je i sledece – zasto je g.BNK optuzio Republiku Srpsku da besplatno koristi “crnogorske vode”, koje se u Trebisnjicu slivaju niz crnogorske padine, kada Republika Srpska nema svoju zastavu na Ist Riveru, i nije subjekt medjunarodnog prava, vec je to BiH. Republika Srpska, po g.BNK, postaje subjekt medjunarodnog prava iskljucivo kada treba da odgovara – zasto neovlasceno i besplatno koristi kisnicu koja se sliva niz crnogorske padine na njenu teritoriju. I uopste, kako natjerati brodove po Savi i Dunavu da placaju brodarinu Crnoj Gori, hidroelektrane na tim rijekama da dio struje daju Crnoj Gori, ribolovnim kompanijama koje love ribu na uscu Dunava u Crno more da dio ribe daju Crnoj Gori, da dio pijeska koji se vadi sa dna Dunava bude predat Crnoj Gori, jer, dio toga dunavskog pijeska je i autohtoni crnogorski pijesak, kojeg su autohtone crnogorske vode tradicionalno crnogorski razdrobile od autohtonog crnogorskog krsa i vodama Tare i Pive transportovale “nizvodno” – do mjesta vadjenja? Ako vec ne u naturi, to da se u BNK “helerima” ili nekoj drugoj priznatoj svjetskoj valuti ocijeni dug koji su te neplatise koriscenja “crnogorskih voda “, mimo volje Crne Gore, napravile toj istoj Gori Crnoj.

    Kako rijesiti neocekivano iznikli problem?

    Problem koji je uocio g.BNK je zaista tesko rijesiti, jer je nemoguce zabraniti crnogorskoj vodi da, nekontrolisano i neovlasceno, besplatno koristeci svoje crnogorske slivove, prelazi preko crnogorske granice. Natjerati BiH ili Republiku Srpsku da sa granice vracaju crnogorsku vodu na crnogorsku teritoriju je pravno nemoguce, jer takve slucajeve ne poznaje medjunarodno pravo. Opet, na drugoj strani, natjerati pripadnike MUP-a Crne Gore, koji kontrolisu taj dio granice prema Trebisnjici, da vracaju “crnogorsku vodu ” nazad na crnogorsku teritoriju je neizvodljivo, jer , tesko je zamisliti da im neko smije dati takvu cudnu komandu! Kao jedino rjesenje preostaje mogucnost da sam g.BNK pocne strpljivo da kopa sistem sabirnih kanala duz granice sa rijekom Trebisnjicom, koji bi omogucili da “crnogorske vode ” ostanu zauvjek ” svoje na svome “.

    Kanjon Tare spasiti – isusivanjem !?

    U zelji da definitivno spasi “crnogorske vode” rijeke Tare od neovlascenog koriscecnja g. BNK predlaze “da Crna Gora ovu rijeku pretoci (ili prelije), moze i djelimicno – u Moracu”. U obrazlozenju ovakvog “kompromisnog” rjesenja on tvrdi: “Ovaj preliv (prelivanje) ne moze joj niko osporiti, pa ni Srbija, jer je ovo crnogorska rijeka od izvora do spajanja sa drugom crnogorskom rijekom Pivom.”
    Takvim rjesenjem g. BNKc je rijesio – tri problema istovremeno. Kao prvo, i najvaznije, “crnogorske vode ” rijeke Tare ostaju nepovratno na crnogorskoj teritoriji. Kao drugo , prelijepi kanjon Tare se ne potapa, jer takvim rjesenjem sva voda ide u Moracu – a ne u akumulaciju hidroelektrane Buk Bijela. Kao trece, Crna Gora poentira i na medjunarodnom planu, jer, kako kaze g.BNK: “Obije (mislio je – obje !?) ove elektrane objektivno znace iskljucivo srpske elektrane, ili blize receno hidroelektrane umanjene Velike Srbije(!?)…”
    Bilo kako bilo , rjesenjem kojeg predlaze ekspert BNK, kanjon Tare zaista ostaje nepotopljen, doduse – biva isusen, cime se kanjon Tate trajno cuva i konzervira “za buduca neka pokoljenja. Na drugoj strani , Crna Gora ostaje bez rijeke Tare, koja zbog cuvanja teritorijalnog integriteta “crnogorskih voda”, mora da se patriotski zrtvuje, uplivavajuci u Moracu…

  5. Dusko Vukovic says:

    Ovdje nije pitanje o tome kako moja, odnosno vaša, crnogorska, srpska itd. voda postaje vlasništvo nekoga drugog, nego o tome kako jedno čisto javno dobro (voda)može da postane tržišno – ekonomsko, odnosno privatno dobro. Kako, dakle, neko može nekome prodati vodu u akumulacionom jezeru, koja zato što je tamo ne prestaje da bude javno dobro, i da taj neko ko je kupi, koristeći se tim javnim dobrom, proizvodi robu (struju), prodaje je i stiče profit.

  6. Vojin Grubac says:

    Gospodine Vukovicu,

    vas tekst sam shvatio kao salu i u tom smislu sam i dao djelove svog teksta koji je parodija na odredjivanje nacionalnosti/drzavnosti vode u raznim agregatnim stanjima.
    Dakle, ako cemo ozbiljno govoriti o doticnoj temi vlasnistva nad vodom ne smatram sebe kompetentnim da odlucim cije je ona vlasnistvo bez humoristickog osvrta.
    Koliko znam drzava daje koncesije na izvorsku vodu nezavisno sa kojeg se krova ili pasnjaka ona obrela u tom potoku.
    U tom smislu, predlozio bih da se umnozi povrsina svacijeg imanja sa kolicinom godisnjih padavina po kvadratu, pa da se pustanjem raznih boja odredi gdje je ona zavrsila. Da se uzmu koeficijenti isparenja, ono sto su “popile” zivotinje ili biljke, dakako i ljudi, pa da se ostatak vode vrati kofama iz akumulacionih jezera vlasniku da ih drzi u buradima kao svoje vlasnistvo.

  7. Vojin Grubac says:

    Ujedno, mi imamo samo Mratinje, Perucicu i Glavu Zete, i nista vise. Predlozio bih gradjanima, iskljucivim vlasnicima vode u hidroakumulacijama Piva, Krupac i Slano, da je uzmu kada prodje kroz turbine, a onima kojima se sliva voda u Vrtac, i ponire bez slijeda u to porozno krasko polje, da je crpe pumpama iz podzemlja ili love u Bjelopavlicima.

  8. Vojin Grubac says:

    Gospodine Vukovicu, rekoste:” Čija su krov i kuća ispod njega?
    Kuća je zajedničko vlasništvo moje porodice, a to je i njen krov.
    Isto mogu da kažem za tlo na koje se sliva kišnica, koja, poslije izvjesnog vremena, dospijeva u jedno akumulaciono jezero.”

    Evo, na primjer pitanja, da li samo Niksicani i Pivljani cija voda zavrsava u par akumulacionih jezera mogu imati pretenzije na svoju vodu? Sta je sa ostalim teritorijama iz CG, cija voda otice tamo gdje nema akumulacionih jezera, niti prolazi kroz turbine? Sigurno vise vode pobjegne Limom, Moracom, Tarom, Bojanom, kao i podzemnim rijekama, niz planine pa u more, nego sto zavrsi u akumulacijama.
    Nismo bili sposobni da u vremenu enormne pritoke stranog kapitala iskoristimo vodu iz Skadarskog jezera, pa da regionalnim vodovodom za sva vremena rijesimo vodosnabdijevanje u Primorju.

  9. Milovan Vukov Jankovic says:

    Ovdje nije pitanje o tome kako moja, odnosno vaša, crnogorska, srpska itd. voda postaje vlasništvo nekoga drugog, nego o tome kako jedno čisto javno dobro (voda)može da postane tržišno – ekonomsko, odnosno privatno dobro. Kako, dakle, neko može nekome prodati vodu u akumulacionom jezeru, koja zato što je tamo ne prestaje da bude javno dobro, i da taj neko ko je kupi, koristeći se tim javnim dobrom, proizvodi robu (struju), prodaje je i stiče profit.
    Dusko Vukovic

    To javno dobro,
    je proticalo vjekovima ispred noseva gradjana CGe i njihovih VLADARA-GOSPODARA, i od toga bogastva smo iskoristili 17% za elenergiju, vodu za pice kupujemo od Knjaza Milosha, jer je Knjaz Nikola ima pametnijeg posla, nego da puni botilje sa vodom.

    Druge drzave izkoriste i 80-90% hidro potencijala, sa velikim ili manjim protochnim akomulacijama, a od vishka nikoga glava nije zaboljela, ako su Morach procijenili na 300 MW,
    to je 300 000 KWh, ili 30 000 eura (po 10 centi po KWh, pa puta 24h dnevno i puta 355 dana u godini), ogromno je to bogastvo za siromashnu GORU CRNU, da ne pricham o onoj vodi iz Plava, koju bi mogli okrenut sa tunjelom u gornji Brskut, i montirat jedan generator, pa josh jedan na Bioche a branu ispod mosta na malu rijeku, i onu vodu sa Verushe okrenut u Ljijevu Rijeku i tamo jedan generator, pa neka Gospodin Grubach, oplakuje ove vode u jadranskom slivu, i nek pukne BRUKA CRNA umjesto BUKA BIJELOGA MILOVOGA i bare umjesto Tare.

    Pa kad nam oni vrate vodu iz Trebishnice, ili nas pushte da je spushtimo u NEVJESTU JADRANA BOKU, i podmirimo potreba i za elektrichnom energijom i za pichkom vodom, neka se Grubach ismijava do shjutra sa pijeskom iz CRNOGA MORA,
    DOK JE LOVCENA I KOTORA,
    I JADRANSKOG PLAVOG MORA,
    i da ima DOMACINA,
    brzo bi svanula RUJNA ZORA.

    TRLA BABA LAN,
    DA JOJ PRODHJE DAN,
    niti znamo, niti umijemo, niti nas interesuje, ne zasluzujemo da zivimo kao ostali svijet, jer mi sve sporimo i ono shto su drugi narodi rijeshili prije stotinu godina, bojimo se od sopstvenog lada-sjenke, da voda ne postane roba, a cipan cijeli vijek pijemo Radesku tri srca i Knjaza Milosha, kad BOG kazni neki narod, on ne pita KAKO.

  10. Vojin Grubac says:

    Ako su Morachu procijenili na 300 MW,
    to je 300 000 KWh, ili 30 000 eura (po 10 centi po KWh, pa puta 24h dnevno i puta 355 dana u godini), ogromno je to bogastvo za siromashnu GORU CRNU, da ne pricham o onoj vodi iz Plava, koju bi mogli okrenut sa tunjelom u gornji Brskut, i montirat jedan generator, pa josh jedan na Bioche a branu ispod mosta na malu rijeku, i onu vodu sa Verushe okrenut u Ljijevu Rijeku i tamo jedan generator, pa neka Gospodin Grubach, oplakuje ove vode u jadranskom slivu, i nek pukne BRUKA CRNA umjesto BUKA BIJELOGA MILOVOGA i bare umjesto Tare.

    Milovan Vukov Jankovic

    Naravno,

    Crna Gora bi tada imala koristi od brana na Moraci isto kao i od KAP, Zeljezare Niksic, elitnog turizma, Sv. Stefana, svih ugasenih fabrika, Telekoma, ucinjske Solane Havijara, Prve banke, Elektroprivrede poslije prodaje, Jugooceanije, itd.
    Naravno, i Luke Bar, koja nije prodata iz poznatih razloga, pa isti investitori napravise u albanskim mocvarama luku koja ce udaviti Luku Bar, u kojoj cemo moci zbog ciste vode da proizvodimo skoljke i uzgajamo ukusne kornjace.
    Zato, Luku Bar treba preseliti u Dragovu Luku, pretociti Taru u Moracu, pa u kanjonu Tare uzgajati sampinjone i lijane, snimati filmove o Kraju svijeta, Tarzanu, …
    A mozda samo treba kupiti sto aviona Montenegroerlajnzu i preseliti sve gradjane u Dansku, a iz Danske dovesti narod koji zna da iskoristi sansu koja se rijetko pruza?

  11. Veljko B Ilic says:

    “Rijeke se ljute na nas-saznajem iz nekih izvora”. Sjetih se tog aforizma kad procitah komentare nasega gospodina Voja Grubaca. Citajuci Vojove komentare, nasmijah se, i zamalo ne prosuh cikaru kave na mom kompjuteru. Mogu slobodno da kazem, da smo Vojo i ja pili vodu sa istih potoka i rijeka, i da mi on nikada nije prigovorio da je to samo njegova voda, pa da ja ozednjeli ne treba da koristim tu vodu. Tako su ljudski radili i Vojinovi pretci, nikada nijesmo imali “grke rijeci” sa njima radi neke vode koja je bila u tecnom agregatnom stanju.

    A sada da vam kazem moje misljenje o nasim vodama: Poznato je svima, da voda moze biti u tri agregatna stanja. Ako bi smo vodu drzali u cvrstom agregatnom stanju, tada joj mozemo lako odrediti nacionalnost/drzavnost. Problemi nastaju kad led pocne da se nekontrolisano pretvara u tecnu vodu, pa ta voda ne postuje suverenitete okolnih drzava, i tako zbog neke lude gravitacije napusta teritoriju nase drzave.

    Moji izvori kazu da je Crno more dobilo naziv zbog nasih crnogorskih rijeka koje teku preko teritorije bratcke nam Srbije, i ulivaju se u nase Crno more. Da nije nase, valjda bi mu dali drugo ime. Kad smo kod nasih “crnih” imena, sjetih se Amfilohija Radovica koji je zavodio u njegovom katastru sve one izvore, brda, glavice i doline, pecine, i snijeznice, koje imaju u imenu onaj naziv “Sava”: Savin potok, Savin kuk, Savina dolina, Savina glavica, itd. Bojim se da tu moze nastati nekih nesporazuma, ako Amfilohije pocne da zakadjuje te nase vode koje se nalaze u sva tri agregatna stanja. Kad on nesto zapise, treba da prodje vrijeme da se to ispravi. Nasoj zemlji je hitno potrebno gradnja novih elektrana.

    Sto se tice dokapitalizacije EPCG, svi treba da podrzavamo te dokapitalizacije. Moramo da shvatimo, da dokapitalizaciija nije isto sto i privatizacija. Glavno je za nas crnogorske gradjane, da ne vrsimo dokapitalizaciju tudjih EP sistema. PS: Ne zaboravite, bez vode nema zivota.

  12. Vojin Grubac says:

    Cika Veljo,

    ako dozvolite da vas “od miloste” tako nazovem, poput gospodina perfect strangera, moram vam reci da bih samo radi vas podrzao dokapitalizaciju Elektroprivrede jer sam ubijedjen da vi Crnoj Gori zelite uvijek i samo – sve najbolje.
    Medjutim, brine me mogucnost da premijer Crne Gore sjutra promijeni misljenje i bude protiv dokapitalizacije, pa da mi zamjerite zbog toga sto sam vam davao podrsku za dokapitalizaciju, ispravno me optuzujuci da nista nisam preduzeo dok ste jurili u provaliju misleci da je dokapitalizacija prava stvar.
    Zato cu sacekati da vidim sta je premijer definitivno odlucio, pa cu vam na nevidjeno dati podrsku, pretpostavljajuci da se premijer kosultovao sa vama oko konacnog resenja i da vas je bezuslovno poslusao kada ste mu rekli svoj sud o tome.
    Inace, sto se tice Savinog Kuka interesantno je da taj naziv ne posmatrate sa tacke gledista narodnog predanja, vec sa naucne, da kazem – ortopedske tacke gledista.

  13. Veljko B Ilic says:

    Nekako mi izgleda cudno kad gospodin Grubac i onaj perfectni pocinju da mi “tepaju iz miloste”, pa na pocetku komentara postave one dvije fine rijeci pune topline: “Cika Veljo”. Zna dobro nas Vojo kako da ‘razoruza’ nase napacene duse, pa da onda on vrsi dokapitalizaciju EP na svoj nacin ne pitajuci ni premijera niti gradjane nase drzave. Zeli nas Vojo da tokove nasih rijeka usmjeri u neka druga ledena mora, pa onda da trazi u Parlamentu promjenu nase Himne.

    Ps: Posto nesta struje, skraticu ovaj moj komentar, pa cu vam se javiti drugi put i obecavam da cu Savin Kuk ubuduce pisati velikim slovima.

  14. Vojin Grubac says:

    RE: “Zna dobro nas Vojo kako da ‘razoruza’ nase napacene duse, pa da onda on vrsi dokapitalizaciju EP na svoj nacin ne pitajuci ni premijera niti gradjane nase drzave.”

    Postovani gospodine Veljo,

    Prije ce biti da ce gospodin premijer izvrsiti “dokapitalizaciju” EP ne svoj nacin, ne pitajuci gospodu gradjane “nase”, hocu reci njegove drzave o tome. Dakle, treba, suptilnim otorpedskim nacinom, slomljeno pravo gradjana da odlucuju o tom bitnom momentu vratiti njima a oduzeti njemu.
    Sto se tice svega ostaloga, ukljucujuci i pobjednika na sljedecim parlamentarnim izborima, to cemo ostaviti americkom ambasadoru da odluci, jer cilindar, sa americkim zvjezdicama na njemu, odlucuje o svemu ostalom u Uspravnoj, u skladu sa americkim poimanjem nezavisnosti drzava.
    Nadam se da cete se sloziti sa svakim rjesenjem gospodina Mura, u skladu sa vasim povjerenjem u samostalne odluke premijera koje ne smiju odstupati od volje Gazde cika Roderika.

  15. Vojin Grubac says:

    “Sa Lovcena vila klice, odluci se Roderice.”

  16. Vojin Grubac says:

    RE: “Zeli nas Vojo da tokove nasih rijeka usmjeri u neka druga ledena mora, pa onda da trazi u Parlamentu promjenu nase Himne.”

    Svi su tokovi nasih rijeka, gospodine Veljo, zavrsili u Vjecnom ledenom moru. Tako da tim rijekama nikakva himna ne moze pomoci, a kamoli neka druga ledena mora, tim prije sto imaju nedostatak da su toplija od Vjecnog ledenog.

  17. Veljko B Ilic says:

    Gospodine Grubacu, obojica smo promasili temu. Naslov teme (Bloga) gospodina Vukovica je: “Cija je voda u akumulacionim jezerima”? Vukovic je mislio na ona akumulaciona jezera koja pripadaju drzavi Crnoj Gori. Vi pricate (i ja pomalo) o nekim morima i mijenjanju tokova rijekama, kao i mijenjanju nekih strofa u nasoj Himni!

    Procitah danas jednu dobru vijest u “Vijestima”: “Odluka vlade da objavi tender za EP juce na berzi vratila optimizam”. U podnaslovi pise dalje: “Promet dupliran, akcije EPCG porasle 20 odsto.”

  18. Vojin Grubac says:

    Gospodine Ilicu,

    ja sam, citajuci tekst g. Vukovica, pomislio da je autor napisao tekst da se malo nasali sa citaocima i komentatorima. Da nas malo razveseli. Medjutim, izgleda da u ovoj sali ima vise zbilje, tim prije poslije autorovog komentara. Pri takvim okolnostima relativno neispravne percepcije teksta ostao sam da lebdim u prostorima…
    Dakle, ako neko kupuje hidroelektranu sa skalamerijom podrazumijeva se da ima pravo i na vodu, koju vlasnici imanja ne mogu zadrzati na svom imanju, a koja se po zakonima prirode obrete u tim hidroakumulacijama.
    Ali, ne dobuje samo kisa po krovovima, vec dobuje po imanjima i plucima Niksicana na hiljade tona opasnih cestica koje ispusta premijerova Zeljezara Niksic.
    Samim tim, ako je kisa nasa, nase su i te opasne materije iz vazduha koje povecavaju kancerogena oboljenja kod gradjana Niksica na nivo opstedrustvene uzbune. Naravno, ta uzbuna ne uznemirava premijera, jer Niksicani zive u nekoj drugoj drzavi koja se ne naziva Crna Gora. Tacnije, Niksic je u Crnoj Gori samo tri dana u cetiri godine. Svakako, to su tri dana kada se glasa za Parlament, predsjednika i opstinsku vlast. Ostale dane gradjani Niksica provode u drzavi Kancerogeniji, koje nema veze sa Kenijom. Ili tacnije, vladu Kenije interesuje ta “drzava” isto toliko koliko i vladu Crne Gore.
    Ali, da se vratim na splav.
    Ovih dana su bile takve kise po Niksicu da su se svi uplasili da je nastao Potop i Apokalipsis, dakako, opravdani zbog glasanja za vladajucu koaliciju ta tri dana u cetiri godine. Eto, ta voda je bila u njihovom vlasnistvu, ali protiv njhove volje. Opet, pitanje je – cija je sada ta suvisna voda?
    Elem, prije nekih pet godina, kada je u Niksicu citavu nedjelju dana padala kisa, odlucio sam da sa bratom odemo do jednog rodjaka koji zivi u Ridjanske rupe. Seoski put je vodio preke neke siroke “lokve”, i shvatili smo kako smo je presli kada se motor ugasio a farovi nestali pod vodom. U vodi, skoro do pojasa, i nevidjeni pljusak, smo auto izgurali
    na ulicu i odmah se vratili “iz gostiju”.
    Vlasnistvo te “lokve” mi je poznato, ali je ona stvorena Bozjom voljom, a protiv volje vlasnika.
    Pitanje je – cija je tada ta voda, i da li vlasnik ima jednako pravo na nju, kao i na onu koja je neovlastano otisla u hidroakumulaciju Vrtac, koje nema?
    A brana Vrtac se mogla samo desiti u Crnoj Gori, i nigdje vise. Brana koja nije hidroakumulacija vec idiotoakumulacija, na cijoj teritoriji se mozes udaviti dok prelazis preko “lokve” na seoskom putu. Ako se ne udavis, dobijas izvanredni dozivljaj sa velikom
    kolicinom adrenalina i cudnu pricu za grohot slusalaca.
    Naravno, da smo malo brze isli autom, bili bi prvi istrazivaci podvodnog svijeta u Ridjanskim rupama, sa specijalnom podmornicom na cetiri tocka.

  19. Milovan Vukov Jankovic says:

    Shto je dokapitalizacija EPCGe, je najbolje objasnila Mila Kasalica u Monitoru.
    Uproshceno,
    kupi neki HAMOVIC za 300 miliona, 22% akcija i onaj dio od manjinskih akcionara, sa tim parama pokrije drzava manjak u bankama.

    Shto ako HAMOVIC odluchi da investira 500 miliona, drzava bi morala da ulozi 550 miliona, da bi sachuvala svoj udio u akcionarskom drushtvu, svi dobro znamo da toliko kapitala za investicije nema CGa, shto znachi, da nece HAMOVIC chekat chetiri godine, da postane vecinski vlasnik, ako bude investira, kao shto oce, jer se iz Jevrope uvijek mogu dobiti krediti za zelene kilovate, da bi smanjili emisiju CO2, neki fabrikanti ce morati kupovat kvote u okruzenju, ako misle da nastave svoju proizvodnju sa fosilnim gorivima, cijene jedne tone CO2 ce biti paprene, ako se u decembru u Kopenhagenu dogovore oko klimatskih promjena i poteza za zaustavljanje emisije ugljendioksida, svaki auto emituje od 4-6 tona na godishnjem nivou.

    DaleM,
    umjesto izdavanja dozvole za pochetak izgradnje nekoliko hidro centrala, na raznim lokacijama,Norvezanima, Chesima, Madjarima i Hamovicu, pa da oni konkurishu EPCGe i razbiju drzavni monopol, oni DRZAVNI MONOPOL, prodaju kao Srbija NIS, u Ruski drzavni monopol, ili CGa jugopetrol, u grchki drzavni monopol, sve troshkove ce platit POTROSHACHI ili gradjanni CGe, pa se pitam,
    prodaju li oni EPCGe,
    ili GRADJANE-POTROSHACHE CGe,
    a ja pitam kao bivshi komunisti,
    samo ono, na koje unaprijed znam odgovor.

    VODA SVE OPERE; IZUZEV CRNOG OBRAZA.

  20. Veljko B Ilic says:

    Gospodine Grubacu,
    Potpuno se slazem sa onim sto napisaste o nasem gradu Niksicu, gradu velikog srca, mome i vasem zavicaju.

    Tu pokraj Niksica se nalaze jezera: Krupac, Slano, Liverovici i Vrtacko. Tu, “spokojno cuti manastir stari,… i dalje mirno tece Zeta plava” (A. Santic). U dolini rijeke Zete, kao dragulj obasjan suncanim vrhovima okolnih planina: Maganika, Budosa, Prekornice, i Vojnika uzdize se grad Niksic, drugi po velicini grad u Crnoj Gori. Ima, dusu, a to znaci da ima i svoju proslost.

    Za poslednje cetiri decenije pet-sest puta sam posjecivao Niksic. Svaki put sam se vracao iz Niksica tuzniji. Da bih bolje tu tugu predstavio, navescu vam pisanje Nade Jeknic: ” Juce sam se vratila iz Niksica. Savila mi se neka tuga oko srca i ne pusta. Oronuo Niksic u nekom teskom sivilu.. Bijeda i siromastvo su na svakom koraku. Ljudi su se savili do crne zemlje i cute… Boli me to sto niko na Niksic i Niksicane, vec odavno, ne obraca paznju. Zgrade su izgubile boju… Fasade nagrizle memlom…Polomljeni prozori, naprsli kao nar trotoari… Godine prolaze, vrijeme cuti, ljudi se navikli.”

    O zagadjenosti koje proizvodi zeljezara, i skracujeje zivotni vijek gradjanima Niksica i okoline, o tome bi se moglo dosta napisati. Ovoga puta necu da ljutim komentatore i gospodina Vukovica, sto sam ja, i naravno, gospodin Grubac skrenuli sa teme. Morali smo ovdje spomenuti propadanje drugog po velicini grada u ovoj nasoj maloj drzavi. To je nas grad.

  21. Veljko B Ilic says:

    Nijesam trebao pisati da se ‘slazem’ sa Vojinom Grubacem jer bi jos bilo zanimljivih komentara. Je li moguce povuci svoju ‘casnu rijec’?

  22. Danilo Stojanovic says:

    Cim G. Grubac pise toliko tekstova (kao svi ostali zajedno) mora da ga strasno “zulji cipela” (v-srpstvo).

    Tema je interesantna ali logicki je jednostavna. CG mora izgraditi svoja akumulaciona jezera i brane i iskoristi svoju vodu na svojoj teritoriji.

    Ili sjesti sa Bosnom i Srbijom i dogovoriti se o podjeli prihoda (odnosno koristi od zajednicke vode).

    No posto za svoje hidroelektrane treba puno novaca ocigledno je da bi jedan korektan dogovor zainteresovanih drzava bilo najbrze i najekonomicnije rjesenje.

    Inace, u krajnjoj liniji, voda s neba pripada Bogu (naravno ne Amfilohijevom bogu).

  23. Vojin Grubac says:

    Cim G. Grubac pise toliko tekstova (kao svi ostali zajedno) mora da ga strasno “zulji cipela” (v-srpstvo).
    Danilo Stojanovic

    Gospodine Stojanovicu,

    umjesto da ste ucestvovali u dijalogu po ovom pitanju vi se bavite marginalnim stvarima, pretpostavljajuci pricu o velikocipelama i zuljevima. Prosto imam nesto vise slobodnog vremena ovih dana dok se spremam da odletim na topla mora daleko na jug. Prenijecu vasim kolegama po vrsti posla, somalijskim piratima, pozdrave, ako ih zelite pozdraviti.

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register