Dan kada je Hitler postao kancelar

Objavljeno: 30.01.2008, 14:22h

Na današnji dan, 30. januara 1933. godine, Adolf Hitler je položio zakletvu za kancelara, a taj datum predstavlja početak nacističkog terora u Evropi.

Na današnji dan, 30. januara 1933. godine, Adolf Hitler je položio zakletvu za kancelara, a taj datum predstavlja početak nacističkog terora u Evropi.

Mnogi konzervativni političari sa tadašnje političke scene u Njemačkoj vjerovali su da je predsjednik Paul fon Hindenburg u stanju da kontroliše Hitlera i njegove sljedbenike.

Franc fon Papen, političar centra i bivši kancelar, izjavio je tada da će Hitler "za dva mjeseca biti pritjeran uza zid".

U momentu kada je kulminirala privredna kriza u svijetu, koja je u Njemačkoj rezultirala sa 5,5 miliona nezaposlenih, Hitler je, po mišljenju predsjednika Hindenburga, sve više postajao garant nacionalnog jedinstva. Njegova računica je, osim toga, bila da će vlada, u kojoj dominiraju konzervativne partije, ukrotiti Hitlera.

Toga istorijskog 30.januara, zakletvu su položila samo trojica nacista. Pored Hitlera, bili su to ministri Herman Gering i Vilhelm Frik.

Kada je imenovan na najvišu funkciju, Hitler je bio na čelu tada daleko najjače stranke u njemačkom parlamentu, Rajhstagu, ali ni na jednim od četvoro izbora održanih 1932. godine ni za njega ni za njegovu stranku nije glasalo više od 40 odsto Njemaca.

Početkom marta 1933. godine, na ponovnim izborima, Nacionalsocijalistička partija osvojila je 44 posto glasova birača. To je bilo dovoljno za apsolutnu većinu.

Sedam dana ranije, došlo je do požara u kojem je izgorjela zgrada Rajhstaga. To je Hitleru poslužilo kao povod da hitnim dekretom stavi van snage elementarna ljudska prava.

23. marta za Hitlera su glasale sve građanske partije. Sa dvotrećinskom većinom usvojeni su svi zakoni, koji su Hitleru omogućili neograničenu vlast i moć.

Bio je to kraj višestranačkog parlamentarnog sistema. Samo je SPD glasala protiv Hitlera. Uslijedile su čistke i do ljeta su sve političke partije bile, kako je to isticala Hitlerova vlada, "dobrovoljno raspuštene ili zabranjene". Samo je Vajmarski ustav formalno ostao na snazi. 

Za nekoliko mjeseci Hitler je uspostavio diktaturu koja je počivala na teroru. Već u februaru je ukinuo slobodu štampe i okupljanja, u martu je razvlastio parlament, u aprilu i pokrajinske vlade, u maju je raspustio slobodne sindikate, u julu zabrani sve partije osim svoje NSDAP, podfsjeća danas Radio Dojče Vele.

Osim toga, Hitler je u aprilu počeo prvi bojkot jevrejski radnji, zabrane rada jevrejskim ljekarima, advokatima, novinarima, nastavnicima i profesorima.

Već na proljeće 1933. godine formirani su prvi koncentracioni logori.

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register