Genske promjene u  posljednjih 5000 godina su gotovo 100 puta brže nego u bilo kome ranijem periodu, tvrde američki naučnici.

Prema izvještaju predstavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences "geni najbrže evoluiraju u Europi, Aziji i Africi, međutim, gotovo svi na način svojstven kontinentu s koga potiču".

Profesor Henri Harpending (Henry Harpending) kaže da je time srušena dogma prema kojoj se radi "o kulturnim promjenama". On veli da se "svaka promjena temperamenta zbiva pod jakim uticajem gena". "To se događa zato što među različitim regijama nema velikog protoka ljudi od trenutka kada su napustili Afriku kako bi nastanili svijet". "Postajemo sve manje slični, a ne sve jednoobraznije, izmiješano čovječanstvo", tvrdi Harpending.

U svojoj studiji naučnici su utvrdili nedavne promjene u oko sedam (7) posto gena, među kojima su i oni koji određuju svjetliju boju kože i očiju u sjevernoj Europi, te djelimičnu otpornost na malariju u afričkoj populaciji.

"Pet hiljada godina je vrlo kratko razdoblje", objasnio je član tima  Džon Houks (John Hawks). "To je samo 100 do 200 generacija unazad. Tada su nastali neki od tih gena, a danas ih nalazimo kod 30 ili 40 posto ljudi, jer su bili pogodni".

Naučnici vjeruju da postoje dva objašnjenja za ubrzavanje evolucije. "Jedno je da danas ima mnogo više ljudi, a što je više ljudi više je i mogućnosti za povoljne mutacije", kaže Harpending. "Drugo je promjena okoline – promijenila se naša prehrana; nalazimo se u radikalno drugačijim okruženjima", objasnio je on.

Američka studija posebnu je pažnju posvetila praćenju mutacija u genskom nizu na hromosomima DNK poznatih kao SNP. Ako je mutacija povoljna, brzo će se proširiti među stanovništvom. Autori tvrde da isti SNP u istom hromosomu kod velikog broja ljudi ukazuje na to da taj segment hromosoma nije nedavno presložen. To, pak, znači da je evoluirao nedavno i brzo. Da je davno evoluirao on bi se, u međuvremenu, već presložio.