Zemlja kakvu ne poznajemo

Objavljeno: 27.07.2007, 12:11h

Stručnjaci američke Nacionalne i vazduhoplovne administracije (NASA) nedavno su objavili zanimljivu studiju o deset najneobičnijih stvari koje se tiču naše planete

Stručnjaci američke Nacionalne i vazduhoplovne administracije (NASA) nedavno su objavili zanimljivu studiju o deset najneobičnijih stvari koje se tiču naše planete

 
1. Gravitacija nije ista na cijeloj zemljinoj površini

Na nekim mjestima na Zemlji ljudi osjećaju da su teži. Niska tačka gravitacije je na  Indijskom poluostrvu, a relativno visoka u južnom dielu Pacifika. Nije poznato zbog čega je to tako.

2. Zemljina atmosfera bježi

Zahvaljujući termalnoj energiji, neki od molekula na spoljašnjoj ivici Zemljine atmosfere imaju povećanu brzinu do te mjere da mogu pobjeći i samoj gravitaciji planeta. To rezultira polaganim, ali postojanim isicanjem atmosfere u svemir. Budući da nevezani vodonik ima malu molekularnu težinu, on može brže da postigne brzinu i da u većoj količini ode u svemir.

3. Zemljina rotacija se usporava

Kao rezultat promjene gravitacionih sila zahvaljujući Mjesecu, Suncu i drugim planetima u Sunčevom sistemu, kretanje materije na različitim dijelovima planeta, kao i ostalim pobuđujućim mehanizmima, brzina rotacije Zemlje oko osi s vremenom varira. U novije vrijeme, dani postaju kraći za stotinke sekunde, što znači da se brzina rotacije povećava. Faktori koji uzrokuju to povećanje rotacijske brzine nijesu određeni. Podaci pokazuju oscilacije kroz nekoliko različitih vremenskih mjerenja. Najveće su varijacije izmjerene u januaru i februaru, kad se brzina rotacije Zemlje najviše smanjila.

4. Mjesec ima plimni učinak na atmosferu

Mjesec ima plimni učinak na atmosferu i okeane. Predviđaju se snažnije oscilacije Mjesečevog protiska u tropima, ali njegove amplitude rijetko premašuju 100 mikrobara ili 0,01 posto prosjeka površinskog pritiska. Uobičajeno je da talasi atmosferske amplitude rastu, a pritiska vazduha opadaju.

5. Zemljina osa varira

Čandlerovo kolebanje predstavlja malu varijaciju u rotaciji Zemljine ose koju je otkrio američki astronom Seth Carlo Chandler 1891. Iznosi 0,7 ugaonih sekundi kroz razdoblje od 433 dana. Zemljini polovi kreću se u nepravilnom krugu, oscilirajući od tri do 15 metara. Američki naučnici su otkrili da je glavni uzrok Čandlerovog kolebanja fluktuacija pritiska na dnu okeana, prouzrokovana promjenom temperature i slanosti te okeanskih strujanja usljed djelovanja vjetrova. Krajem januara i početkom februara 2006. naučnici su primijetili da se Čandlerovo kolebanje zaustavilo, te da je došlo do razdoblja zastoja od gotovo šest sedmica.

6. Negativan električni naboj Zemlje

Od 1917. naučnicima je poznato da je Zemljina površina nabijena negativnim elektricitetom, ali niko zapravo nije znao od čega potiče napon. U područjima prosječnih vremenskih prilika, elektricitet teče između Zemlje i vazduha s tendencijom rasipanja napona i to ne u velikoj količini, samo oko 1500 ampera, što je za cijelu Zemlju isto kao i za nekoliko električnih kablova. No, elektricitet uzet iz Zemlje mora se, na neki način, obnoviti ili će električni napon uskoro presušiti. Očito je da olujna grmljavina na neki način obnavlja izgubljeni napon, ali niko to još nije dokazao. Prije tri godine američki naučnici su prilično precizno pokazali pokretanje struje u suprotnom smjeru od struje u području prosječnih vremenskih prilika. Sve istodobne grmljavinske oluje proizvode čistu struju od 1500 ampera, dovoljnu da se nadomjesti gubitak i da napajanje Zemlje ostane konstantno.

7. Tone interplanetarne prašine svake godine dolaze na Zemlju

Oko 30.000 tona interplanetarne prašine padne na površinu Zemlje svake godine. Većina asteroida luta oko Sunca u pojasu između Marsa i Jupitera. Posljedica njihova sudara su komadići i prašina, koji mogu biti izbačeni prema spoljnjem Sunčevom sistemu, a ponekad se mogu približiti i Zemlji. Prašina i kamenje brzo se kreću u smjeru Zemlje, i u sudaru s atmosferom proizvode tzv. leteće zvijezde.

8. Zemljini magnetni polovi mijenjaju mjesta

Polovi na Zemlji zamijenili su mjesto više puta, jer se smjer magnetnog momenta stijena, koji je stvorio dno okeana, mijenja. Koji će to biti smjer zavisi o smjeru orijentacije polova u trenutku kad su oformljene stijene u brazdi usred okeana. Tokom tog obrta, koji može trajati hiljadama godina, magnetni polovi se počinju odmicati i na kraju mijenjaju strane.

9. Zemlja se smanjila

Naučnici su, takođe, zaključili da se Zemlja smanjila. Manja je nego što smo mislili i to oko pet milimetara. Posljednje precizno mjerenje planete obavljeno je 2000., ali najnoviji podaci ne znače da se Zemlja skupila. Zahvaljujući većoj količini podataka i boljim geofizikalnim modelima posljednje je mjerenje jednostavno preciznije, pojašnjavaju naučnici.

10. Mjesec se udaljuje od Zemlje

Mjesečeva orbita se širi i Mjesec se udaljava od Zemlje. To je razlog zašto dolazi do plime i skupljanja energije te ugaonog momenta. Precizni rezultat pokazuje da se Mjesec udaljava oko četiri santimetra godišnje. Astronomi su predvidjeli da će, kad Sunce uđe u fazu crvenog diva za otprilike pet milijardi godina, Zemlja i Mjesec biti pod uticajem Sunčeve proširene atmosfere i opet će se približiti. Tada će se Mjesec približavati Zemlji sve dok ne dosegne tačku od 18.470 kilometara iznad naše planete, nazvanu Rošeovom granicom. Rezultat će biti raspadanje Mjeseca u komadiće i njegovo raspršivanje u oblik prstena od krhotina nalik Saturnovom, prečnika oko 37.000 kilometara.

Napomena: Preneseno iz Vjesnika, uz izvjesne izmjene

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register