Naša galaksija krije 236 novih planeta

Objavljeno: 30.05.2007, 11:47h

Život poput našeg Zemaljskog puno je češća pojava u svemiru nego što smo dosad mislili

Život poput našeg Zemaljskog puno je češća pojava u svemiru nego što smo dosad mislili

U proteklih godinu dana, astronomi su pronašli novih 28 planeta, koje kruže oko drugih zvijezda. Tako je postalo jasno da naš sistem daleko od jedinstvenog i da i druge galaksije nastanjuju milijarde planeta na kojima može biti života, objašnjavaju u Američkom astronomskom društvu u Honolulu.

Najnovija su otkrića tako povećala broj tzv. egzoplaneta, ili onih na kojima je moguć život, izvan našeg Sunčevog sustava na 236. Na taj se način povećavaju i ranija predviđanja nekih naučnika da je život na planetama poput Zemlje u svemiru, veoma moguć, odnosno da je zapravo većina novootkrivenih planeta – Zemljolikih.

"Život poput našeg Zemaljskog puno je češća pojava u svemiru nego što smo dosad mislili", pojasnio je Geoffrey Marcy, profesor astronomije sa Berkeleya. Stoga, naš dom koju zovemo Zemljom, nije tek rijetka svemirska pojava, pojašnjava on.

Danas su naučnici u mogućnosti da zavire u svemir puno dublje nego ikad prije, zahvaljujući najnovijem napretku tehnologije. Tako su atronomi u mogućnosti da nađu gigantske planete poput Jupitera ili Saturna, koje kruže oko drugih zvijezda, poput tih naših koje kruže oko Sunca. Takvih je planeta puno u našem Mlječnom putu i to je, pojašnjavaju astronomi, uobičajena struktura među planetarnim sistemima u svemiru.

Nova je tehnologija takođe omogućila naučnicima da se uoče i planete koje nijesu velike, nešto poput naše Zemlje, a koji do sad nijesu mogli biti viđeni postojećim teleskopima sa Zemlje.

Kraj Mliječne staze kakvu poznajemo

Teško je reći gdje ćemo biti za pet godina, a kamoli gdje ćemo biti za 5 milijardi. No, astronomi znaju – za pet milijardi godina će se i Sunce i Zemlja, zajedno s našim atomskim ostacima, nalaziti u tzv. Mlijekomedi.

Naime, naučnici predviđaju da će jednog dana naš zabačeni kutak svemira biti poprište jednog od najvećih nebeskih događaja. Dvije milijarde godina od sada će se Mliječni put i Andromeda, naša najbliža susjedna galaksija, početi spajati u jednu divovsku loptastu galaksiju.

Iako je malo vjerovatno da će taj događaj jako poremetiti Zemaljski život, divovsko spajanje premjestiće naš sistem i zauvijek promijeniti izgled noćnog neba. Astronomi za mogućnost spajanja znaju već desetljećima, jer dvije galaksije – trenutno udaljene oko 2,5 milijuna svjetlosnih godina – nezaustavljivo hrle jedna prema drugoj.

No, do sada nijedan nije razvio detaljni model koji bi predvidio što će se dogoditi sa Sunčevim sistemom kad tamna materija Andromedinih zvijezda počne tutnjati našim susjedstvom brzinom od nekoliko stotina kilometara u sekundi. Naučnici Centra za astrofiziku Univerzteta Harvard pomoću kompjuterske simulacije projektovali su staze i interakciju Andromede i Mliječnog puta u sljedećih pet milijardi godina.

Upravo je tom novom tehnologijom otkrivena i Zemljolika planeta koju su otkrili, ranije ovog mjeseca, švajcarski i belgijski naučnici, planeta koji ima 50 posto vode i drugih 50 posto stjenovitog područja, svih hemijskih elemenata koji omogućuju život sličan onom Zemaljskom. Ili pak američki astronomi, koji su prije tri godine otkrili jednako tako Zemljoliku planetu Gliese 436, pokrivenu vodom, velikim kamenim stijenama i gejzirima, što dosad još nije uočeno.

Astronomi su do sada otkrili četiri sistema slična našem Solarnom, koji maju iste ili vrlo slične uslove poput našeg – Sunce ili veliku zvijezdu, oko kojeg kruže druge, manje planete. Naime, naučnici sada vjeruju kako će zemljolikih planeta biti sve više u našem bližem svemiru, i sve ono o čemu su desetljećima sanjali, sada izgleda postaje stvarnost, objašnjava Marcy.

Naša galaksija, Mlječni put, udomljuje 200 milijardi zvijezda, od kojih 10 posto njih, vjerovatno ima planete na kojima može biti života, objašnjavaju naučnici. Postoje stotine milijardi galaksija u svemiru, od kojih su većina manje više slične našem Mliječnom putu, što znači i desetke milijardi planeta slične našoj. Specifikum našem Sunčevog sistema je u tome da je izvor života, odnosno svjetlosti koji omogućuje život na Zemlji ali i na bližim planetama, poput Marsa ili Venere, upravo radijacija koja stiže od Sunca. Drugi Solarni sistemi obično nijesu takvi, većina planeta se ne nalazi u kružnoj orbiti oko velike "zvijezde domaćina" poput našeg Sunca, već u tzv. eliptičkoj orbiti.

Ljepota našeg Sistema je i u tome što uživamo u jednakomjernoj i konstantnoj temperaturi tokom cijele godine, objašnjavaju naučnici, i kad bi Zemlja došla preblizu Suncu, sav bi život na njoj bio uništen, spaljen. Jednako tako kad bi bila predaleko izvoru svjetlosti, smrzla bi se i na njoj ne bi bio moguć život kakav danas poznajemo, objašnjavaju naučnici. I tako, velika je vjerojatnoća da duže orbitalne staze oko izvora svjetlosti i topline ne omogućuju život na planeti. I tako je to u cijelom svemiru, objašnjavaju naučnici.

Lidia Černi

Napomena: Preuzeto iz Vjesnika uz neznatne jezičke izmjene

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register