Haški sud će razmotriti zahtjev Tužilaštva za skidanje oznake tajnosti s dokumenata iz procesa protiv Slobodana Miloševića, objavio je sarajevski Dnevni avaz, navodeći da se u juče objavljenom nalogu, kojim je predsjednik Haškog tribunala Fausto Pokar imenovao sudije koje će o zahtjevu Tužilaštva odlučivati, ne spominje šta sadrže dokumenti čije je objavljivanje zatraženo. Nedavno je tužilac koji je vodio suđenje Miloševiću, Džefri Najs, optužioglavnu tužiteljicu Karlu Del Ponte da je, bez pravne osnove, pristala da upotrijebi zapisnike sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane SRJ koje su prethodno redigovale vlasti u Beogradu. Prema Najsu, ta nagodba je kasnije poslužila Srbiji da "prikrije dokaze o umiješanosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni od Međunarodnog suda pravde" tokom procesa po tužbi BiH protiv SRJ za genocid. Iz kabineta Del Ponte te optužbe su odbačene kao "neistinite", a naglašeno je da sve odluke o povjerljivom statusu dokumenata pred Tribunalom donose isključivo sudije. U skrivenim djelovima mnogi tvrde da se nalaze eksplicitni dokazi o postojanju kontrole i naredbi iz Srbije, pa čak i finansiranju i podržavanju rata u BiH od Beograda. Portparolka glavne haške tužiteljice, Olga Kavran, potvrdila je za Dnevni avaz da je Tužilaštvo 25. aprila ove godine uputilo zahtjev da se ukine povjerljivi status za dva dokumenta. Ona je navela da Tužilaštvo traži da javnosti postane dostupna Odluka Žalbenog vijeća iz 6. aprila 2006. koja je u vezi sa zahtjevom Srbije i Crne Gore za preispitivanje odluke Pretresnog vijeća. Drugi dokument je jedan podnesak Tužilaštva od 9. februara prošle godine. S obzirom na to da se radi o povjerljivim dokumentima, Kavran nije mogla govoriti o njihovom sadržaju, piše Dnevni avaz. Izvori iz Tribunala izjavili su za AFP da je zahtjev podnijela sama glavna tužiteljica Karla del Ponte, jer su je mediji i bivši saradnici počeli optuživati za saradnju s Beogradom.