Uskoro moguće čitanje misli?

Objavljeno: 06.03.2007, 11:24h

U jednoj laboratoriji u Njemačkoj, dobrovoljci u mašinama u obliku točka izvode jednostavne radnje, kao što su donošenje odluke da li će sabrati ili oduzeti dva boja, ili koje će od dva dugmeta da pritisnu.

U jednoj laboratoriji u Njemačkoj, dobrovoljci u mašinama u obliku točka izvode jednostavne radnje, kao što su donošenje odluke da li će sabrati ili oduzeti dva boja, ili koje će od dva dugmeta da pritisnu.

Naučnici u susjednoj sobi, preko skenera za mozak, pokušavaju da im čitaju misli, odnosno da pogode kakve imaju namjere prije nego što ih prevedu u akciju.

U prošlosti, naučnici su bili u stanju da otkriju odluku o činjenju fizičkog pokreta prije nego što bi do takvih pokreta došlo.

Ali, istraživači berlinskog neurološkog Centra Bernštajn tvrde da su sad, po prvi put, utvrdili odluke ljudi o tome kako će kasnije izvršiti misaone radnje visokog stepena – u ovom slučaju sabiranje nasuprot oduzimanju.

Mada još u početnoj fazi, ova tehnika će možda imati široko polje primjene u svemu – od istrage kriminalnih djela do čekiranja pri ulazu u avion. Uz zvona na uzbunu iz krugova etičara koji strahuju da će tehnologija jednog dana biti zloupotrijebljena od vlasti, tržišnih mešetara ili poslodavaca.

Tanja Štenjbah, 21-godišnja studentkinja iz Lajpciga koja učestvuje u eksperimentu, nalazi da je cijela stvar pomalo jezovita ali nije pretjernao zabrinuta za mogući uticaj na ljudske slobode.

"To je zaista uvrnuto", izjavila je Štenjbahova agenciji AP. "Ali, pošto znam da oni to mogu da urade samo ako imaju odredjene mašine, ne brine me da neko na ulici može da mi čita misli".

Istraživači odavno kortiste takozavne MRI mašine da odrede razne vrste moždanih aktivnosti, a naučnici u SAD su nedavno razvili skenere mozga za otkrivanje laži.

Stručnjaci u svijetu, medjutim, kažu da je rad u Centru Berštajn, kojim rukovodi doktor Džon-Dilan Hajns, fundamentalan.

"Činjenica da možemo da odredimo kakve namjere osoba ima u mislima podiže nivo našeg razumijevanja ovog pitanja na potpuno novu visinu", kaže Pol Volpe, profesor psihijatrije na univerzitetu Pensilvanija.

Istraživanja, koja su počela jula 2005. godine, malog su obima: samo
21 lice je do sada ispitano. A stepen sigurnosti od 71 odsto je samo oko 20 odsto uspješniji od nasumičnog pogadjanja. Ipak, ta istrazivanja izazivaju veliko zanimanje naučnog svijeta.

"Hajnsovi eksperimenti udaraju u srž pitanja koliko ćemo biti u stanju da predvidimo ljudsko ponašanje", kaže Tod Brejver, profesor psihologije na univerzitetu u Vašingtonu. "Prepreke koje smo smatrali da postoje u čitanju naših misli nastavljaju da se ruše", kaže on.

Hajsov tim je počeo istraživanje pokušajem da nadje koji dio mozga sadrži odluke. Otkrili su da je riječ o prefrontalnom dijelu sive moždane mase, a zatim su se dali na proučavanje vrsta moždanih reakcija u vezi sa različitim zadatim namjerama.

Zasad se opiti svode samo na izbor izmedju dvije alternative, daleko od beskonačnog broja odluka u svakodnevnom životu. Ali, naučnici su dovoljno odmakli da etičare učine nervoznim – pošto su našli dio mozga gdje se odredjene misli zbijaju do odredjivanja same sadržine tih misli.

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply