Onim što svakodnevno jedemo ne ugađamo samo tijelu nego i duši, poruka je knjige "Čudnovata kuhinja" Elizabet Valentini, objavljene nedavno u Italiji.

U njoj autorka, između ostalog, objašnjava da višak ili nedostatak nekih hranljivih sastojaka u organizmu ne utiče samo na zdravstveno stanje, nego i na raspoloženje i da to nikako ne bi trebalo shvatiti kao površnu pojavu.

Knjiga je napisana da bi na popularan način objasnila učenje neurodijetologije, ogranka medicine koji se bavi proučavanjem uticaja hrane na duševna stanja i pokazuje kako ih ona mijenja, i u dobrom i u rđavom smislu.

Dokazano je da pojedini nervni prenosinici neposredno utiču na ponašanje i na osjećanja, a organizam ih stvara samo putem ishrane. Tako se jedan od njih, serotonin, proizvodi zahvaljujući sastojcima integralnih žitarica i mliječnih proizvoda.

Ako bolje upoznamo "čudotvorne" moći nekih namirnica, moći ćemo sami sebi da pomognemo i da u određenim trenucima svjesno izaberemo hranu koja nam emotivno najviše odgovara. Zvuči možda neuvjerljivo, ali pomenuta nauka to i dokazuje, oslobađajući nas nekih davnašnjih zabluda.

Na primjer, želeći da popravimo rđavo raspoloženje i da odagnamo mračne misli obično se tješimo slatkišima, kolačima ili bilo čime što sadrži dosta šećera, ne znajući da bi nam bolje pomogli ananas, kivi, banana, orasi, šljive, paradajz, plavi patlidžan ili čak samo komadić parmezana (ili nekog sličnog, tvrdog i dobro osušenog sira).

Sve pobrojane namirnice sadrže triptofan, supstancu koja izaziva dobro raspoloženje, a neće ugroziti ni zdravlje, ni liniju. Isto tako, treba znati da osjećanje apatije i bezvoljnosti često može da bude posledica nedostatka gvožđa u organizmu i da i u tom slučaju određene namirnice mogu da pomognu. Ako dospijete u ovakva ili slična stanja, pokušajte da nekolio dana uskratite sebi kafu i čaj, jedite južno voće, cijedite ga i pijte sok, jedite sočivo, peršun, papriku, sve u čemu ima dosta vitamina C.