6.00 Najbolje vrijeme za ustajanje iz kreveta. Tijelo već nekoliko sati proizvodi kortizol, a to je hormon koji nas aktivira. Vrhunac njegovog nivoa u tijelu je pola sata nakon buđenja, a na tom nivou ostane sat vremena.

Rano ustajanje povezano je s nižim stopama depresije među ženama. Rano ujutro naš um je najoštriji i to je vrijeme kada se treba usredsrediti na lične ciljeve, pokazala je studija Univerziteta Bristol, prenosi Daily Mail.

7.00 Nivo testosterona kod žena tada je na vrhuncu, do 7 do 8 sati, a i kortizol je još na visini. To znači da su naša motivisanost i energija na vrhuncu.

U to doba dana smo, takođe, manje ljuti, tvrde istraživači sa Univerziteta Bristol koji su proučili 800  miliona poruka na Twitteru i pronašli snažnu povezanost između doba dana i pozitivnih emocija. Ovo vrijeme je idealno za rješavanje problema.

Izbjegavajte ujutro da jedete ugljene hidrate jer oni naglo podižu nivo šećera u krvi nakon čega slijedi nagli pad, a to negativno utiče na raspoloženje.

8.00 U ovo doba dana raspoloženje počinje da opada, a studije su pokazale da je to vrhunac vremena za tugu i umor. Ponedjeljak u 8.00 sati je razumljivo najgori.

Pokušajte odvojiti pola sata za šetnju po svježem vazduhu kako bi neutralisali negativnost. Takođe, sunčevi zraci govore našem mozgu da prestane da proizvodi melatonin, hormon spavanja. I 20-ak minuta umjerenog vježbanja može uticati na vaše raspoloženje narednih 12 sati.

9.00 Sada pozitivne emocije rastu, a povećava se i nivo serotonina – do 11 sati.

Ovo je idealno vrijeme za prvu kavu. Nije preporučljivo popiti kafu čim otvorite oči jer je tada nivo kortizola, hormona stresa, visoka. Veću korist od kafe osjetićete ako je popijete malo kasnije.

10.00 U ovo doba dana ljudi su najmanje ljuti. Ovo je idealno vrijeme za sastanak ili savjetovanje, jer kortizol pomaže kontrolisanje strahova dok je mozak svjež i spreman usredsrediti se i učiti.

11.00 Ovo je najviša tačka za analitičke sposobnosti mozga, tako da smo najproduktivniji od 11 pa do podneva. Pozitivne emocije rastu i dalje, ali ubrzo će početi padati.

Ako ste pod stresom, duboko udahnite, napravite pauzu pa izdahnite polako brojeći do pet, i ponovite to četiri puta.

12.00 Ovo je glavna tačka u danu za osjećaj sreće, u podne ćemo najčešće reagovati na emocije i senzacije.

Ovo doba dana je idealno za važne telefonske pozive ili pregovaranja o većoj plati. U to doba su ljudi više konstruktivni, dok su kasnije više ratoborni.

13.00 Dobro raspoloženje opada, ali u ovo doba dana se osjećamo najsrdačnije prema drugima, prije nego raspoloženje oštro padne.

14.00 U ovo doba dana je niska tačka sreće, a i tada se osjećamo najumornije jer nam tijelo prirodno ulazi u fazu odmora, nakon što je budno sedam sati.

Ovo je doba dana kada je dobro vrijeme za još jednu kavu ili malo drijemanja.

15.00 U ovo doba smo najmanje produktivni. To ne iznenađuje, s obzirom na to da je serotonin nizak, kao i nivo šećera u krvi. U doba od 15.30 do 17.00. ljudi su najrazdražljiviji, pokazala je jedna američka studija.

16.00 Nijesmo oštroumni kao ranije u danu, ali ovo doba je dobro za kreativne zadatke. Naučnici to zovu “paradoksom nadahnuća” jer su inovativnost i kreativnost na najvišem nivou u doba dana kada nijesmo na vrhuncu drugih sposobnosti.

17.00 U ovo doba dana se raspoloženje počinje popravljati i počinjemo više uživati.

18.00 Temperatura je narednih sat vremena najviša, a to je dobar pokazatelj raspoloženja. Ovo vrijeme je idealno za večeru baziranu na ugljenim hidratima jer oni podižu nivo šećera u krvi, proizvodi se više inzulina i smanjuje kortizol.

19.00 Nivo kortizola brzo opada ostatak večeri, a to znači da ulazimo u mirniju, opuštenu fazu dana.

20.00 Ulazimo u fazu najsrdačnijih odnosa s drugim ljudima i to traje do 21 sat. Osim toga, tada smo i u najsrećnijem razdoblju.

Ovo doba dana je prava prilika da zagrlite nekoga i tako podignete nivo oksitocina u tijelu, hormona odgovornog za dobro raspoloženje i osjećaj zadovoljstva.

21.00 Ovo bi mogao biti vrhunac dobrog raspoloženja u večernjim satima. Ukoliko se osjećate raspoloženi za prepirku, tada je nivo kortizola u vama previsok.

Normalno je da u to doba tijelo počinje proizvoditi melatonin, hormon spavanja.

22.00 Melatonin se nakuplja u tijelu i sprema nas za spavanje, počinjemo zijevati.

Ovo vrijeme nije loše za seks, jer orgazam potiče oslobađanje oksitocina koji opušta.

23.00 U narednih sat vremena je krajnje vrijeme za odlazak u krevet. U vrijeme između 21 sat i ponoći najbolje je ići na spavanje. Za najbolje raspoloženje ujutro, preporuka je ići na spavanje prije 23 sata.

24.00 Ukoliko smo još budni, velike su šanse da će raspoloženje padati. To je ključno vrijeme za ispoljavanje bijesa, ali i seksualnih interesovanja.

01.00 Nivo melatonina je na vrhuncu, što pogoduje dobrom snu, ali, ako smo budni, tada djeluje da nam se jako spava. To je razlog zašto su negativne emocije na najvišem nivou od ponoći do tri sata ujutro. Pokušajte se opustiti i zaspati.

02.00 U ovo doba, ljudi s osjećaja ljutnje znaju prelaziti u preokupiranost smrću. To traje narednih sat vremena.

03.00 Nivo serotonina je najniža od tri do pet ujutro pa nije ni čudo da su pozitivne misli negdje daleko od nas. Tri sata ujutro poznato je i kao “vražji sat”.

04.00 Kortizol počinje rasti i spremni smo da se probudimo kroz nekoliko sati. Ali, ako smo pod stresom i pritiskom, tijelo ga proizvodi previše, pa se možemo probuditi uz osjećaj tjeskobe i panike. Buđenje u ovo doba je povezano s depresijom.

05.00 Ako smo budni u ovo doba, naša egzistencijalna kriza će se vjerovatno nastaviti. To doba dana je vrijeme vrhunca razmišljanja o religioznim temama. Takođe, to je vrhunac vremena s najmanje pozitivnih emocija.