Sandžak – prostor pomirenja

hazbija-kalacHazbija Kalač, predsjednik Bošnjačke demokratske zajednice u Crnoj Gori, u razgovoru sa Omerom Šarkićem poručuje da skorašnjim izborima u Crnoj Gori “završava dugo trajuća era sluganske politike”, i da na njima Bošnjaci neminovno “iz pukog biračkog tijela prerastaju u politički narod dostojan politike vođenja a ne slijeđenja”.

OMER ŠARKIĆ: Bošnjačka demokratska zajednica je relativno nova, nacionalna stranka Bošnjaka. Predstavite nam je ukratko.

HAZBIJA KALAČ: BDZ u CG je formirana 2013.godine i od tada je učestvovala na lokalnim izborima 2014.godine u Rožajama i Bijelom Polju. U Rožajama imamo jedan odbornički mandat.

OŠ:BDZ se u svom dosadašnjem radu predstavila kao beskompromisna opoziciona partija bez nacionalističkih ispada, cijenjena i među simpatizerima opozicije drugih nacionalnosti. Da li ćete stavljanjem Sandžaka u prvi plan izborne kampanje narušiti taj dosadašnji imidž?

HK: Naša poruka je potpuno transparentna i jasna,i ne poziva ninašta drugo već na pomirenje naroda. Ako nekoga iritira pojam Sandžaka, vjerovatno ga iritira i moje ime, za šta ja nemam rješenje.

OŠ: „Sandžak za pomirenje“ je geslo Vaše kampanje. Kako za pomirenje kada velika većina Srba i Crnogoraca svako pominjanje Sandžaka smatra neprijateljstvom, prijetnjom po suverenitet Srbije i Crne Gore, uvod u neko novo prekrajanje granica?

HK: Sandžak je region koji postoji više vjekova i kao takav je i historijska i realna činjenica koja nikome ne bi trebala zasmetati, osim, naravno onima koji crtaju karte tzv. velikih, etnički čistih država na ovom prostoru. Naša poruka “Sandžak za pomirenje” je jasna poruka da mi ne odustajemo od Sandžaka kao domovinskog prostora, jer bismo time odustali od tla pod nogama, a time bismo odustali od sebe i svoje budućnosti. Pomirenje je naša ponuda metodologije odnosa sa narodima koji žive u Sandžaku i, naravno, u Crnoj Gor, ali i cijelom regionu.

Javnost Crne Gore mora saznati istinu da Bošnjaci pripadaju ovom prostoru sa jednakim pravom na Crnu Goru, a to pravo direktno proizilazi iz referendumskog plebiscita i pristajanja da Crna Gora zaokruži svoj državni prostor, uključujući i prostor jednog dijela Sandžaka. Od 1912.godine kada je Crna Gora anektirala teritoriju Sandžaka, do 2006.godine, u formalno pravnom smislu, Sandžak je trpio pravno nasilje. Mi Bošnjaci pripadamo Crnoj Gori kao narod koji je unio svoj domovinski prostor, a to je Sandžak, i niko na nas nema pravo gledati kao na tuđince ili neku vjersku skupinu sa tendencijom da nestane. Sandžak za Crnu Goru nije problem već dio rješenja, i to posebno u kontekstu eurointegracija, šansa da se pozitivno valorizuju resursi ovog prostora, uključujući njegovo domicilno stanovništvo koje traži uslove da pristojno i normalno živi a ne da stalno strahuje od volje nekog novog Miloševića, ili evropejski prerušenog Đukanovića.

Evropsko iskustvo prekograničnih regija nije nikakva slučajnost već upravo kvalitetno rješenje u stabilizacijio dnosa u pojedinim regionima koji su nekada imali konfliktni potencijal. Zato mi i govorimo o Sandžaku kao konkretnom doprinosu regionalizma u procesu eurointegracija.

OŠ: Da li i jedan relavantan politički subjekt u Sandžaku kojeg većinski čine Srbi i Crnogorci podžava ideju Sandžaka kao prekogranične regije?

HK: Podsjetio bih javnost da je Demokratska partija socijalista, da bi pridobila Bošnjake Sandžaka, u predvečerje referenduma za nezavisnost Crne Gore 2006.godine imala u vidu činjenicu o nužnosti obezbjeđivanja trajanja kontinuiteta Sandžaka u formi prekogranične regije, i o ovom pitanju postigla poznati sporazum sa tada jedinim političkim predstavnikom Bošnjaka, Bošnjačkom strankom. Kasnije smo imali priliku čuti izjašnjavanja o ovom pitanju još nekih političkih subjekata, a ovom prilikom bih podsjetio na pozitivno prihvatanje ove priče od strane gospodina Medojevića, predsjednika PZP-a. U razgovorima sa brojnim danas važnim političarima u Crnoj Gori nisam stekao utisak da postoji negativan stav prema ovoj ideji kao evropskoj tekovini.

OŠ: BDZ se programski zalaže za učlanjenje Crne Gore u NATO, iako, doista, to pitanje ne pominje u javnim nastupima. Nije mi jasno kako se to BDZ zalaže za učlanjenje u NATO ako vrh partije čine uglavnom islamski vjernici, a takvo zalaganje je potpuno u suprotnosti sa islamskom filozofijom, učenjem i pravom; merhametom i solidarnošću među muslimanima širom svijeta koji su zapisani u Kuranu?

HK: Jedno od programskih načela BDZ-a jeste težnja euroatlanskim integracijama Crne Gore.To je dinamičan proces koji donosi povećavanje vladavine prava u Crnoj Gori, što ima poseban značaj i vrijednost. Vjernici ne doživljavaju svijet kao prostor samo zasebe u izolacijiji od ostatka ljudi, iako je to jedna od iskrivljenih slika o muslimanima koju neki centri uporno nameću. Uostalom, svaki čovjek je Božje stvorenje i potencijalni vjernik. Svijet je od prvog čovjeka do danas pod izazovom nasilja i ratova, tlačenja slabijih od strane jačih. Sve imperije su vodile osvajačke ratove, osvajale teritorije, prolivale krv. Podrazumijevanje da je NATO usmjeren isključivo protiv islamskog svijeta nije tačno iako se trenutno najviše ratov vodi na prostorima većinski muslimanskih država.

Prosto, imperijalni interesi Zapada prema Istoku sudarili su se upravo na sredini, a to je prostor muslimanskih država. Ako bi smo se rukovodili takvom podrazumijevanom logikom, za nas bi svijet bio beznadežno mjesto, a to nije poruka islama.

OŠ: BDZ će nastupiti samostalno na izborima. Bili ste, koliko znam, voljn i za predizborne koalicije, prije svega sakoalicijom „Ključ“. Ti pregovori su propali. Koji su bili razlozi za to?

HK:Ukrupnjavanje opozicije od početka prati polarizacija ok vođstva u budućoj vladi. Uključivanje SNP-a u koaliciju “Ključ” povuklo je prema BDZ-u neke političke interese u vezi sa njihovom uspostavljenom saradnjom i koalicijama na lokalnom nivou sa nekim drugim partijama i političkim subjektima, što je rezultiralo oportunim stavom prema nama.

OŠ: Za konkurentsku Bošnjačku stranku mnogi tvrde da je pod pokriviteljstvom Islamske zajednice (IZ) Crne Gore i da je Reis Fejzić čovjek Bošnjačke stranke i DPS-a, dok za BDZ kažu da je pod kontrolom muftije Muarema Zukorlića. Šta mi možete reći na ovu temu?

HK: Mislim da je IZ zloupotrijebljena u političke i neke druge interese pojedinaca koji su u vrhu IZ,i ne samo u interesu BS-a veći DPS-a. Radi se o jednom neraskidivom trojstvu koje će trajati dok na čelu ove tri organizacije sjede njihovi aktuelni predsjednici. BDZ u CG ima vrlo blisku saradnju sa Bošnjačkom demokratskom zajednicom Sandžaka, našom bratskom partijom u Srbiji, i, svakako, njenim liderom Muamerom Zukorlićem, i za nas je ta činjenica izraz naše kvaliteta a ne bilo kakvog hendikepa.

Naša politika pomirenja naroda je kroz politik koju vodi gospodin Zukorlić već primljena i među Bošnjacima i u većinsko srpskoj političkoj javnosti, i rezultirala je učešćem BDZS u vlasti u republici Srbiji.

OŠ:Ako BDZ pređe cenzus i uđe u parlament, može se lako dogoditi da njegovi mandat ili dva budu presudni za formiranje vlasti. Ako se to desi, BDZ će sa dosadašnjomo pozicijom ili sa DPS-om i satelitim formirati vlast? Ili da budem još precizniji. Postoji li solucija po kojoj bi BDZ mogao formirati postizbornu koaliciju sa DPS-om?

HK: Iako se u politici podrazumijeva da ne postoje vječiti prijatelji i vječiti neprijatelji, već te odnose određuju interesi, mogu još jednom sa velikom sugurnošću iskazati uvjerenje da nakon ovih izbora DPS mora neku novu šansu tražiti iz opozicionih klupa, a BDZ će saradnju nastaviti sa političkim subjektima koji imaju jasnu viziju Crne Gore kao buduće članice Evropske unije.

OŠ: Vaša redizborna poruka Bošnjacima i građanima Crne Gore je?

HK: Građanima Crne Gore, posebno Bošnjacima poručujem da se ovimi zborima završava dugo trajuća era sluganske politike, da Bošnjaci neminovno iz pukog biračkog tijela prerastaju u politički narod dostojan politike vođenja a ne slijeđenja. Ovakvu politiku mogu obezbijediti samo slobodni ljudi i slobodna politička partija, a to je, bez ikakve dileme Bošnjačka demokratska zajednica u Crnoj Gori, koja se na ovim izborima nalazi pod brojem 15.

Napomena OŠ: Inervjui koje radim biće plaćeni sa po 2kg organskog krompira iz Merulje. Neće proći puno vremena kada će i profesionalni novinari biti plaćani na taj ili sličan način.

Prethodni intervjui:

Ko je JA, njega nema u njegovom (ON) svijetu

GRAĐANSKA AKTIVISTKINJA ŽELJNA SISTEMSKIH PROMJENA

ALTERNATIVA NUDI NESTABILNOST

Objavio/la na 14:09. Objavljeno u Intervjui. Možete pratiti sve odgovore na ovaj post kroz RSS 2.0. You can skip to the end and leave a response. Pinging is currently not allowed.

Morate biti ulogovani da bi komentarisali Logujte se

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register

VIDEO

© 2000 - 2017 PCNEN. All Rights Reserved. Log in -