“Mitropolija apsolutno nece uklanjati crkvu sa Rumije. Kao svestenik nikome ne bih preporucio da to uradi. Ni bratu Crnogorcu ni bratu Albancu ili Muslimanu, jer onaj ko bi se toga latio, plasim se, digao bi ruku na svoj porod i svoje ognjiste. Sveto pismo svjedoci da je strasno pastvi u ruke Boga zivoga”, izjavio je za “Vijesti sef kabineta mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, Radomir Nikcevic.

Odgovarajuci na pitanje zasto je Mitropolija prilikom postavljanja crkve ignorisala drzavne organe, Nikcevic je rekao da je crkva odvojena od drzave i da “svojim autonomnim zakonima regulise svoje aktivnosti”.

“Eparhijski Upravni odbor nije smatrao za potrebno da trazi dozvolu za gradnju na vrhu Rumije zato sto tamo postoje temelji hrama srusenog turskom rukom 1571. U pitanju je pravoslavni hram, okrenut ka istoku, o njemu postoje i istorijski zapisi. To mjesto je izvan urbanizovane zone, ne pripada Nacionalnom parku. Uostalom, i dzamija u Baru, kao i dosta novih dzamija u Crnoj Gori, gradi se ili je izgradjeno bez dozvole, i to u urbanizovanim zonama”, kazao je Nikcevic.

Pitanje kako bi Mitropolija reagovala kada bi neposredno pored crkve na Rumiji bili postavljeni metalna dzamija i katedrala, Nikcevic je okarakterisao besmislenim, jer “na vrhu Rumije nema temelja ni rimokatolickog hrama ni dzamije”.

“Drevni hram rumijski, najvjerovatnije iz vremena Sv. Jovana Vladimira, gradjen je u vremenu kad je crkva na nasim prostorima bila jedna i nepodijeljena. Zato su se oko njega okupljali i rimokatolici, a uvjereni smo da ce to i ubuduce raditi s obzirom da je hram posvecen Svetoj trojici, najdubljoj istini nase zajednicke vjere i ljudskog zivota. Postovali su ga, a i danas ga postuju i muslimani, jer su i oni nekada bili hriscani sa obje strane Rumije, pa im zato kao vjerujucim ljudima ne smeta hram koji je mjesto prizivanja mira i blagoslova na Crnu Goru i sve njene zitelje”, rekao je Nikcevic za “Vijesti”.