Čovječji mozak čini od 1% do 3%  tjelesne mase, ali zato koristi 20% kisika iz udisaja. Mozgu je je trajno neophodan kiseonik. Deset minuta gubitka kiseonika najčešće uzrokuje značajnu neuronsku štetu. Hladnoća može produžiti vrijeme, što je razlog zbog kojeg osobe koje se utapaju u hladnoj vodi i koje su oživljene nakon 40 minuta – prežive bez neuronske štete.

Čovječji mozak koristi petinu ukupne količine krvi u tijelu, jer je potrebno da održati korak s teškim metaboličkim zahtjevima neurona, kojima je, osim glukoze, pootreban i kiseonik.

Mozak ne osjeća bol, jer nema nerava koji bi registrirali bol u mozgu. Zato neurohirurg može istražiti mozak dok je pacijent pri svjesti.

Cerebelum (mali mozak) težak je 150 grama i nalazi se na donjoj zadnjoj strani mozga, potreban je za upravljanje tijela, pri hodanju, i za obavljanje svih koordiniranih pokreta. Može igrati ulogu i u čulu mirisa.

Prosječna težina ljudskog mozga je nešto veća od 1.4 kilograma. Ajnšajnov mozak je bio manji možda zato što je genijalni naučnik bio manji od prosječnog čovjeka. Postoji opšta povezanost između veličine tijela i veličine mozga.

Mozak slona je oko šest puta veći od ljudskog, ali u odnosu na veličinu tijela, ljudi imaju veći mozak od svih životinja – u prosjeku oko 2% tjelesne težine. Mozak mačke, primjera radi, teži oko 28 grama, malo više od 1% tjelesne težine.

U mozgu se nalazi oko 160.000 kilometara krvnih sudova. To je dužina kruga oko Zemlje, puta više od četiri.

Mozak prosječne veličine ima 100 milijardi neurona.

Približno 85.000 neurona neurokorteksa se izgube svakoga dana u mozgu, ali je to manje od 1% za tri godine.

Nedavna istraživanja dokazuju da mozak nastavlja da proizvodi nove neurone tokom života, te da to čini kao odgovor na stimulaciju. Naučnici to nazivaju plastičnost mozga ili neuroplastičnost.