Psihički simptomi koje ne smete da zanemarite

by | apr 2, 2012 | Svaštara | 0 comments

Neki naoko psihički simptomi mogu da budu posledica fizičkih problema, a moguća je i obrnuta situacija. Ukoliko vas muči neki od navedenih simptoma, obavezno posetite lekara.

“U ljudskoj prirodi je i loše raspoloženje, tuga ili teskoba. Osećate li ih i vi, to automatski ne znači da imate psihičke probleme”, kaže Čarls Gudstajn, profesor psihijatrije na Njujorškom Univerzitetu.

“Ključno je koliko često se tako loše osećate, koliko vam je teško i koliko dugo to traje. Od toga zavisi da li je vaše stanje ozbiljno’, kaže Ebi Aronovic, direktorka SelfHelpDirectives.com.

Postoje simptomi koje ne smemo da zanemarimo, a ako vas muči i samo jedan od dole navedenih, popričajte s lekarom kako biste utvrdili da li je reč o fizičkom ili psihičkom problemu.

1. POREMEĆEJI SNA

Ako spavate više ili manje nego što je to uobičajeno, ne možete da zaspite ili se budite posle samo nekoliko sati, pa ne možete opet da zaspite, stručnjaci smatraju da se u vašem životu verovatno naziru teži emocionalni problemi. Ukoliko se poremećaji sna javljaju češće od jednom ili dva puta nedeljno, a lekar ne može da utvrdi bilo kakav fizički uzrok, najčešće je reč o anksioznosti ili depresiji.

2. DRAMATIČNE PROMENE TEŽINE I POREMEĆAJI ISHRANE

Ako ste se naglo ugojili ili smršali prečesto razmišljate o hrani ili vam se ona gadi, sve to može da bude posledica emocionalne uznemirenosti. Neprestana zaokupljenost hranom, težinom i svojim izgledom crpi energiju iz drugih područja u vašem životu. Žene i mlade devojke koje uz apetit izgube i menstruaciju, treba odmah da posete lekara. Dr. Gudstajn ističe da je gubitak apetita jedan od jasnijih znakova depresije.

3. NEOBJAŠNJIVI FIZIČKI PROBLEMI

Ako je s vama fizički sve u redu, a to su vam potvrdili i specijalisti, možda je reč o psihosomatskim problemima. Um nam tako signalizira da je pod velikim stresom. Emocionalna uznemirenost često se manifestuje kao glavobolja, uznemirenost želuca, zatvor i hronična bol – posebno leđa.

4. SLABIJA KONTROLA I NAPADI BESA

Mirni ste dok ste sami, ali često eksplodirate ako komunicirate s bračnim drugom, decom, prijateljima ili kolegama? Možda ste pregoreli od stresa, što je nezdravo i za um i za telo, a ne uživaju ni ljudi oko vas.

“To što nemaju kontrolu nad besom je opasna stvar. A to što se osećaju dobro dok su sami, uljuljkava ih u pogrešno mišljenje da je sve pod kontrolom. Ljutnja se javlja samo kad dođe do interakcije s drugima, pa je vrlo lako okriviti druge ljude za simptome koji proizlaze iz vaše psihe”, kaže Ene Kalajian, profesorka psihologije na Fordam Univerzitetu u Njojorku.

Ako vam ljudi iz vaše okoline često kažu da treba da se smirite ili pripaziti na temperament, vreme je da se dublje zamislite i potražite pomoć.

5. OPSESIVNO – KOMPULZIVNO PONAŠANJE

Često perete ruke ili imate potrebu da to radite iako ne postoji opravdan razlog? Sve se manje zabavljate jer se stalno brinete da će se dogoditi nešto loše? Treba vam mnogo vremena da izađete iz kuće jer se stalno zaustavljate obavljajući seriju rituala kao što su na primer dodirivanje stvari ili proveravanje instalacija, električnih uređaja i brava? Ako je tako, u vašem životu očito ima previše anksioznosti da biste s tim mogli da se nosite sami.

“Opsesije su misli koje se ponavljaju, podsećaju na brige, a prati ih teskoba. Kompulzije su radnje kojima želimo da se rešimo opsesije. A ponekad, kad je um preopterećen opsesijama, a dan prepun kompulzivnih radnji, život je izmakao kontroli zbog anksioznosti i kontraproduktivnih rituala”, kaže Aronovic.

6. HRONIČNI UMOR I NEDOSTATAK ENERGIJE

“Ako telo ne može da se nosi s uznemirujućim mislima, funkcije polako počinju da otkazuju. A to se često manifestuje kao osećaj velikog umora”, kaže Kalajian. Dr. Gudstajn dodaje da osećaj umora zbog kog ne možete da obavljate ni stvari koje ste nekad voleli može biti znak emocionalne uznemirenosti i depresije. Pre ovog zaključka treba da eliminišete fizičke uzroke umora.

7. PROBLEMI S PAMĆENJEM

Mnogo toga može da ometa pamćenje, od hormonalnih promena menopauze, preopterećenosti poslom, do neispavanosti. Međutim, slabije pamćenje može da bude i posledica stresa ili reakcija na traumatsko iskustvo, pa i bolesti kao što je Alchajmer. Kako da znate što je po sredi?

“Pre svega treba da uradite sistematski pregled kako biste odbacili fizičke razloge”, kaže Kalajian. Ukoliko je sve u redu, iza zaboravnosti može da se krije depresija, trauma ili neko drugo uznemirujuće mentalno stanje.

8. IZBEGAVATE DRUŠTVENE AKTIVNOSTI

Nekada ste voleli da idete s prijateljima u bioskop, a sad ne? Na poslu se još i držite, ali čim stignete kući morate da legnete u krevet i zaboravite na sve, pa čak i sanjarite. Odbijate pozive za druženje jer se jednostavno mnogo bolje osećate kod kuće? Stručnjaci smatraju da je sve to mogući znak da ste postali psihički nestabilni.

“Bilo kakva značajna promena u vašem odnosu prema društvu može da ukazuje na preopterećenje ili neke druge emocionalne probleme”, kaže Kalajian. Dr. Aronovic dodaje: “Ako su fobije i strahovi od nekih mesta ili događanja prepreka da biste radili ono što želite, teskoba je očito preuzela kontrolu nad vašim životom”.

9. VIŠE NE UŽIVATE U SEKSU

Seks vam više nije tako važan niti uživate kao nekad? Volite svog supružnika, ali jednostavno ne želite da vodite ljubav? Ako je fizički s vama sve u redu, možda je reč o depresiji ili hroničnoj anksioznosti.

Smanjena seksualna želja i nemogućnost da osećate radost može da bude znak emocionalnih problema. Stručnjaci napominju da ova teskoba uopšte ne mora da ima veze s partnerom, nego daleko češće dolazi iz sasvim drugog područja života.

10. PROMENE RASPOLOŽENJA I NEPREDVIDIVO PONAŠANJE

Ukoliko ovo nepredvidivo ponašanje i raspoloženje primeti više osoba, vreme je da se preispitate. Možda se vama čini da je sve po starom, ali kod psihičkih problema posebno je važno da slušate i mišljenje ljudi oko vas, posebno mišljenje najboljih prijatelja i članova porodice, piše Magazin.

0 Comments

Submit a Comment